"Dajmo prioritet mentalnom zdravlju i blagostanju za sve", tema je Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se obilježava danas. Odabrana je globalnim glasanjem koje je bilo otvoreno za javnost, uključujući Svjetsku federaciju za mentalno zdravlje (WFMH), interesne grupe i pokrovitelje.

Pandemija korona virusa

Kako su obrazložili iz Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) ovogodišnju temu: svijet trpi efekte pandemije koronavirusa, ratova, raseljavanja i klimatske krize, što ima posljedice po dobrobit svih, praćenu povećanjem broja ljudi koji doživljavaju suicidalne ideje.

Također naglašavaju kako su mnogi aspekti mentalnog zdravlja dovedeni u pitanje; već prije pandemije 2019. a procjenjuje se da je svaka osma osoba na globalnom nivou živjela s mentalnim poremećajem.

Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do porasta anksioznosti i depresivnih poremećaja koji iznosi više od 25% tokom prve godine pandemije, uz migracije kao otežavajući faktor (84 miliona ljudi prisilno je raseljeno samo u toku 2021. godine). Istovremeno, dostupne usluge, vještine i sredstva u oblasti mentalnog zdravlja i dalje su u nedostatku i daleko su ispod onoga što je potrebno, posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Osobe koje su proživjele iskustva mentalnih bolesti, njihove obitelji i ostala populacija i dalje izražavaju stav da se vladama, korisnicima zdravstvenih usluga i društvu u cjelini, mentalno zdravlje i dobrobit ne nalazi na prvom mjestu. Uz to, stigma i diskriminacija i dalje su prepreka socijalnoj uključenosti i pristupu odgovarajućoj skrbi.

Stručnjaci također upozoravaju kako raste broj dokaza o tome da je prevencija mentalnih bolesti moguća, korištenjem općih i ciljanih intervencija, što može poboljšati život i ishode za pojedince u cijelom spektru mentalnih poremećaja.

Šire gledano, u primjeni univerzalno preventivnih mjera koje smanjuju rizik od lošeg mentalnog zdravlja, neophodna je saradnja sa vladama i drugim interesnim stranama, što uključuje i promociju politika socijalne uključenosti, poboljšanu potporu i direktna ulaganja za ranjivo stanovništvo i zajednice.

Program održivog razvoja

Program održivog razvoja i ciljevi održivog razvoja do 2030. godine, usvojeni na 70. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, ne mogu se ostvariti ako značajno ne uložimo u poboljšanje mentalne dobrobiti za sve. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da su mnogi zdravstveni sistemi loše pripremljeni za suočavanje sa izazovima u oblasti mentalnog i fizičkog zdravlja za stanovništvo.

Također, kultura radnih mjesta mora podržati mentalno zdravlje i dobrobit radnika, da bi poslodavci bili bolje pripremljeni za istu takvu podršku svojim uposlenicima. S obzirom da je mentalno zdravlje i dobrobit zdravstvenih radnika, onih koji pružaju usluge socijalne skrbi i svih drugih koji se nalaze na „prvoj liniji odbrane“ pogođeno pandemijom, zdravstveni sistemi moraju biti ojačani, kako bi se pružila potpora takvom osoblju u vremenu krize i izazova - naveli su iz WFMH-a.

Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, su naveli da su u periodu januar 2021.- septembar 2022. godine, u saradnji sa centrima za mentalno zdravlje u Federaciji BiH, proveli preventivni program iz oblasti mentalnog zdravlja pod nazivom “Saradnja centara za mentalno zdravlje i službi porodične medicine sa ciljem blagovremenog otkrivanja depresije i anksioznosti kod odraslog stanovništva“.

U sklopu tog programa, usmjerenog na blagovremeno otkrivanje i tretman depresije, pružane su podrška i pomoć osobama koje pate od depresivnog poremećaja, sa ciljem unaprjeđenja njihovog mentalnog, fizičkog i socijalnog zdravlja.

Istovremeno, te aktivnosti su bile usmjerene na unaprjeđenje međuinstitucionalne saradnje, jačajući kapacitete svih uključenih aktera u pogledu planiranja i realizacije svih preventivnih programa u oblasti mentalnog zdravlja.

COVID-19 pokazao je da nam treba novi globalni sporazum o mentalnom zdravlju jer nijedna država nije bila spremna na efekte veze između poremećaja mentalnog zdravlja i posljedica duge COVID-19 bolesti. U tom smislu važna je uloga vlada, društva i građana. Treba ojačati saradnju između vlada, građana i kreatora politika, unaprijediti ulogu civilnog društva i dati mogućnost vlastitog doprinosa mentalnom zdravlju i dobrobiti u zajednicama i na radnim mjestima. Takođe, postoji potreba za uspostavljanjem ciljeva u oblasti mentalnog zdravlja i dobrobiti koji mogu objediniti društvene odrednice zdravlja sa pozitivnim djelovanjem, kao što je promocija fizičke aktivnosti, bolja pristupačnost zdrave hrane itd, naveli su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Nacrt zakona

U kontekstu unaprjeđenje stanja u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, radi podsjećanja, Vlada Federacije BiH je na sjednici prošle sedmice, na prijedlog Federalog ministarstva zdravstva, utvrdila Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja i uputila ga u daljnju parlamentarnu proceduru.

Osnovni cilj donošenja tog zakona je omogućavanje provođenja međunarodno utvrđenih standarda zaštite mentalnog zdravlja svih građana na bazi jednakosti i ravnopravnosti. Također, cilj je građanima Federacije BiH osigurati pravo na zaštitu putem mjera promocije mentalnog zdravlja i prevencije mentalnih poremećaja, dijagnostike, liječenja i psihosocijalne rehabilitacije.

Tim novim zakonom se na jednom mjestu regulira zaštita mentalnog zdravlja na sva tri nivoa organizacije zdravstvene zaštite (primarna, sekundarna i tercijarna), a zakon prvi put decidno utvrđuje načela na kojima se cijeli ovaj sistem treba zasnivati, te utvrđuje set prava osobama s mentalnim poremećajima, što do sada nije bio slučaj, obrazložili su predlagači zakona.

Nakon svih analiza, ocijenjeno je također da dosadašnji važeći pravni okvir koji u FBiH postoji od 2001. godine kroz provođenje Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama jeste dobra osnova zaštite, ali je u svjetlu savremenih standarda nedovoljan. To prvenstveno zbog činjenice da fokus stavlja na zaštitu osoba u bolničkom tretmanu, a ne bavi se pitanjem zdravstvene zaštite na primarnom nivou.

Postojećim zakonskim rješenjima nisu bile obuhvaćene oblasti kao što su promocija zdravlja i prevencija bolesti. Postoje i zakonske odredbe koje je trebalo unaprijediti i detaljnije definirati, te pitanja koja nisu adresirana, kao što su popis prava osoba sa mentalnim poremećajima, standardi zaštite na svim nivoima zdravstvene zaštite, otpust iz zdravstvene ustanove, mjere prisile, postupanje sa neuračunljivim počiniteljima protupravnog djela, kontinuitet zdravstvene zaštite, koordinirana briga, socijalna inkluzija, kao i supervizija u stručnom radu. Sva ta pitanja obuhvaćena su i uređena u utvrđenom tekstu zakona.

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10.oktobra u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) u više od stotinu zemalja širom svijeta. To je jedinstvena kampanja na svjetskoj razini koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava pažnju na probleme mentalnog zdravlja.