ZDRAVLJE

Novi trend među korisnicima plastične hirurgije: ''Želim izgledati kao moja Snapchat fotografija''

Izvor: Instagram. Nerealni standardi ljepote

A. S.

14.8.2018

Jedan od najnovijih trendova među korisnicima plastične hirurgije jeste zahtjev da izgledaju poput fotografija sa Snapchat filterima. Ovo je izazvalo toliku zabrinutost u medicinskoj zajednici da je provedeno istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u medicinskom žurnalu JAMMA Bostonskog univerziteta.

Društvene mreže postavljaju standarde

Tjelesna dismorfija je opsesivno-kompulsivni pshihološki poremećaj, koji se manifestira kroz iskrivljenu sliku o vlastitom tijelu te pretjeranu fokusiranost na na sve što osoba smatra nedostatkom.

Era društvenih mreža dodatno komplicira situaciju jer aplikacije koje nude mogućnost obrade fotografija nikada nisu bili dostupnije. Nekada su jedino profesionalni fotografi imali pristup programima poput Photoshopa, a obrađene fotografije objavljivane su u časopisima ili filmskim plakatima. Instagram, Snapchat i ostale slične mreže posve su promijenile stvari tako što su omogućile običnim ljudima da se osjete kao njihove omiljene poznate ličnosti. Mnogi su pridobili ogroman broj pratilaca postavši tako poznati unutar kruga zaluđenika kozmetikom, fitnesom ili odjećom.

Problem nastaje zbog pretjerane upotrebe filtera za obradu slika koje nude ove aplikacije te se stvara pogrešna predstava o savršenom izgledu.

Šta je Snapchat dismorfija?

Fenomen je dosegao tolike razmjere da je već dobio i posebno ime, Snapchat disformija. Na problem su početkom ove godine ukazali američki plastični hirurzi nakon povećanog broja zahtjeva pacijenata da izgledaju poput svojih Snapchat fotografija obrađenih filterima.

Prema riječima istraživača iz Bostona, ovo je opasna pojava jer ljudi koji dođu sa ovakvim zahtjevima ne mogu da naprave razliku između stvarnosti i mašte te dovodi do nerealnih očekivanja kad je u pitanju njihovo razumjevanje ljepote. Osobe sa ovim poremećajem nastoje i da u svakodnevnom životu izgledaju savršeno u svakom trenutku, baš poput fotografija koje objavljuju na svojim profilima. Broj „lajkova“ postaje sredstvo samovalidacije i odobrenja okruženja koje dalje hrani njihovu opsesiju.

Plastična operacija ni u kom slučaju nije rješenje, naprotiv, može stvoriti i veći problem, posebno ako pacijenti nisu zadovoljni rezultatima. Ono što je potrebno uraditi jeste potražiti stručnu pomoć psihologa.

Posebno izloženi mladi

Ako pitate bilo koga iz nešto starije generacije u vašem okruženju, sigurno ćete čuti skoro identičan odgovor – kako nikada nije bilo teže odgajati dijete. To je donekle možda i istina s obzirom na to da pristup internetu i pametni telefoni onemogućavaju roditeljima da uvijek imaju kontrolu nad svakim postupkom djeteta. Snapchat dismorfija je novi izazov s kojim se roditelji moraju izboriti jer je poznato da je adolescencija jedan od najosjetljivijih perioda u razvoju kada je u pitanju stvaranje slike o sebi, posebno načinu na koji doživljavamo vlastito tijelo.


Brkić-Elezović: Otvoreno razgovarati sa djecom

Brkić-Elezović: Šta učiniti?

Prema riječima psihologinje Alme Brkić-Elezović, odgovor i najbolja prevencija za roditelje je iskren razgovor od najranijeg doba s djetetom o unutrašnjim vrijednostima. 

- Posvetiti pažnju i pohvaliti dijete ako je društveno, ako ima neki talent ili nešto dobro nauči. Ojačati samopuzdanje kroz druge male stvari, ne izgled. U pubertetu razgovarati o lažnoj slici koju nam internet pruža, fotošopovima i operacijama, koje mogu i biti veoma opasne i da nije sigurno da je osoba sretnija poslije operacije. Ne samo roditelji nego nastavnici i pedagozi bi trebali posvetiti pažnju ovom problemu. Šta mene čini sretnim? Šta volim na sebi? Koje su moje posebne osobine? I da nauče da se te osobine ne mogu kupiti izgledom. Željela bih da influenceri i blogeri javno priznaju pod kakvim pritiskom rade i dokle ih je doveo posao jer se puno njih bori s depresijom ili umorom. Ako smo samo sretni kad dobijemo lajkove, onda naša sreća leži u rukama drugih, često potpunih stranaca - ne u našim rukama. Odrasli bi trebali biti najbolji uzor djeci kada je u pitanju odgovorno korištenje interneta, društvenih mreža, ali i stvaranje pozitivnog stava o samome sebi – kazala je Brkić-Elezović.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.