Profesor međunarodnih odnosa na Regent’s univerzitetu u Londonu Neven Anđelić uputio je inicijativu gradskim vlastima Sarajeva da glavni gradovi BiH i Ukrajine, zbog slične sudbine devedesetih i danas, postanu bratski gradovi. 

Neljudsko razaranje

Pojašnjava da je Sarajevo prije 30 godina, a Kijev danas, izložen neljudskom granatiranju i razaranju.

- Sarajevo je zbog toga što je izdržalo višegodišnju opsadu postalo simbol opštih ljudskih vrijednosti u svijetu. Ako pruži ruku Kijevu, jer ne može mnogo učiniti zbog ostalih okolnosti, to bi simbolički pokazalo da postoje ljudi koji samo žele da žive svoj život, a političkim elitama odaslalo poruku da mirnim sredstvima riješe ovo što gledamo. Ne postoji opravdanje, ni u kom slučaju i nikada, za rušenje gradova i razaranje društava i ubijanje ljudi u tim gradovima. Sarajevo ima moralnu poziciju da se obrati Kijevu sa znakom podrške, a indirektno cijelom svijetu da je ta podrška neophodna sada, kao što je bila Sarajevu tokom prve polovine devedesetih – pojašnjava profesor Anđelić.

Mnogo je sličnosti u događajima u Ukrajini i svojevremeno u BiH, a u protekle tri decenije promijenilo se jedino naoružanje koje je savremenije i razornije. Agresija na Ukrajinu ubrzala je podjelu svijeta na one koji su na strani zločina i one koji su protiv njih.

Na strani dobra ili zla

- Sve do momenta dok se nije krenulo sa vojnim rješenjem, rušenjem gradova i ubijanjem ljudi čovjek je mogao pokušavati da razazna različite poglede na probleme, ali sada se samo može razmatrati ko čini zločine, a ko ne, kako ste vi rekli, ko je na strani dobra, a ko na strani zla. Veći dio Ukrajinaca bio je tradicionalno blizak Rusiji i Rusima, njihov prvi jezik je ruski, kulture su bile pomiješane, uz izuzetak u zapadnom dijelu Ukrajine koji je tek od 1945. postao dio tadašnjeg SSSR-a. Putinova politika i ova oružana akcija je dovela do toga da čak i ljudi, koji su bili vrlo bliski Rusiji, sada uzimaju antirusku poziciju. Nažalost, mislim da će to biti posljedica koju ćemo gledati u budućnosti, da te dvije vrlo bliske nacije neće prijateljski gledati jedna na drugu – kaže Anđelić.

Skandaloznim smatra da Srbija i BiH nisu podržale sankcije EU prema Rusiji, jer u pitanju su univerzalne ljudske vrijednosti iza kojih BiH mora stati.

Izlazak iz krize

- Znamo zbog čega se BiH nije izjasnila u tom smislu, zbog blokada unutar institucija. Nadam se da ulazimo u posljednji krug, kada će strana koja blokira institucije shvatiti da je velika sila koja je podržava sada previše zauzeta sa ratom u Ukrajini da bi obraćala pažnju i imala direktnog upliva u bh pitanja. Zapad je uvidio da se mora reagovati na vrijeme, prije nego što bude prekasno. Nadam se da idemo ka deblokadi institucija, jer ona nije u interesu nijednoj strani u BiH. Stopiraju se krediti i grantovi, a posljednja dva su upravo za područje RS. Iracionalno je takvo ponašanje, tako da se nadam da će se sada tražiti mehanizam za izlazak iz krize a da se na neki način, prividno sačuva obraz – ističe profesor međunarodnih odnosa na Regent’s univerzitetu u Londonu Neven Anđelić.