Sa odsjeka za psihologiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, upozoravaju da će nastati pogubne posljedice ukoliko prednacrt Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo postane konačnim zakonom.
U dopisu koji su su poslali na nekoliko adresa, među kojima je i Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade navode da procesi koji će se otvoriti usvajanjem ovakvog zakonskog rješenja su ireverzibilni, a saniranje štete koju bi oni stvorili zahtijevalo bi dug vremenski period i značajno trošenje postojećih materijalnih i nematerijalnih kapaciteta.
Napominju da, bez ozbiljnih konsultacija sa akademskom zajednicom, predlagač prednacrtom predlaže norme koje direktno ukidaju akademske slobode i određuju standarde koji nemaju naučnu legitimnost i opravdanost.
- Te norme se odnose na nametanje “kriterija“ koji ne samo da nisu izraz akademske slobode, nego ne postoje ni u Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju BiH, te su u direktnoj suprotnosti sa višim zakonskim aktima. Prednacrt Zakona o visokom obrazovanju kao kriterij za znanstveni rad na univerzitetu uzima komercijalni faktor i vodi se isključivo kvantitativnom metodom procjenjivanja izvrsnosti. To se ogleda u zahtjevu da o izboru profesora i suradnika odlučuju citatne baze “najvišeg međunarodnog ranga“ (član 113.) – navodi se u dopisu kojeg u ime ova dva odsjeka potpisuju profesori Kenan Šljivo i Jelena Gaković.
Dodaju da se u u ovom “kriteriju“, najvažnijem za rad univerziteta, derogira naučna suština i mišljenje se zamjenjuje komercijalnom i formalnom važnošću.
Navode da su profesori na UNSA dovedeni u situaciju da uvjete za izbor u više zvanje mogu steći samo na osnovu onoga što urade izvan naše zemlje, što je nonsens i u svijetu jedinstven slučaj ponižavanja vlastite akademske zajednice.
Ukazali su na nedostatak infrastrukturnih pretpostavki (finansiranje razvoja domaćih časopisa, finansiranje pristupa relevantnim međunarodnim časopisima, podrška međunarodnim znanstvenim skupovima, stimuliranje sudjelovanja znanstvenika u međunarodnim skupovima, nabavka literature i informatičke opreme, razvoj edicija iz različitih znanstvenih oblasti itd.) i sistemske podrške za primjenu nerealno postavljenih uslova, što će, kako kažu, naročito pogoditi generacije asistenata koji su tek na početnom stupnju akademskog napredovanja.
- Predlagač na ovaj način pokazuje da ne želi graditi znanstvenu infrastrukturu, zaustavljajući ujedno razvoj mladih znanstvenika. Drugim riječima, zakonodavac traži od akademske zajednice, posebno od mladih istraživača, da ispune uvjet za čije ispunjenje nije obezbijedio ni minimalnu infrastrukturu. Ovo vodi direktno u uništavanje društvene i humanističke misli i ukidanje Filozofskog fakulteta kakav danas imamo. Mladi ljudi će biti destimulirani da se bave npr. filozofijom i sociologijom, jer će takva djelatnost od njih zahtijevati maksimum ulaganja i minimum dobiti – navode Šljivo i Gaković.
Osim toga, dodaju, profesori su stavljeni u poziciju pravne nesigurnosti, koja ugrožava čak i njihovu egzistenciju.
- Time je ovakvo zakonsko rješenje direktno usmjereno na gušenje i uništavanje razvoja navedenih, kao i drugih humanističkih i društvenih znanosti kod nas. U ukupnom društvenom kretanju to će voditi odsustvu kritičkog djelovanja i potpunom obezglavljivanju društva – upozoravaju, između ostalog, u dopisu.
Prema onome što predlaže, zakonodavac u stvari želi reći da svi naučnici u Kantonu Sarajevo moraju svoje radove pisati na engleskom jeziku, a maternji jezik potpuno staviti izvan upotrebe u znanosti.
Dodaju da kada se ima u vidu da prednacrt ne poznaje čak ni organizaciju i učešće u naučnim skupovima međunarodnog nivoa, onda je jasno da je, barem sa aspekta društvenih, humanističkih i duhovnih znanosti, ovaj akt potpuno regresivan i protivan društvenim i znanstvenim potrebama.
Ističu da su neophodne izmjene koje će poboljšati, a ne uništiti ono što već imamo.
Krajnje je vrijeme da umjesto destruktivnih rješenja, zakonodavac, u partnerskom odnosu sa našim odsjecima, stvori uvjete za dalji razvoj filozofske i sociološke misli u Bosni i Hercegovini. Stoga pozivamo predlagača da povuče postojeći Prednacrt, stupi u dijalog sa akademskom zajednicom u svim njenim segmentima, ne putem podobnih predstavnika i fingiranih javnih rasprava, i na temeljima znanja, a ne politički oktroiranih obaveza, iznađe najbolja rješenja za razvoj visokog obrazovanja, znanosti, bosanskohercegovačkog društva i Sarajeva kao dijela globalnog znanstvenog prostora – navode.
O prednacrtu Zakona o visokom obrazovanju oglasili su se danas i iz Ministarstva.
Navode da su javne konsultacije o ovom dokumentu završene jučer te da će svi prijedlozi i komentari koji su pristigli putem Protokola za Ministarstvo biti predmetom analize koju će uraditi radna grupe za izradu nacrta Zakona.
- Nakon kompletiranja procedure, Zakon će biti upućen na Vladu KS, zatim na Skupštinu KS, te će onda zvanično da se otvori javna rasprava u trajanju od mjesec dana. Tokom javne rasprave bit će organizirane tematske debate na koje pozivamo sve zainteresirane interesne skupine da se aktivno uključe – naveli su iz Ministarstva.
