Bosna i Hercegovina se paralelno suočava s dvije krize, jedna je pandemija koronavirusa, a druga je migrantska, koja je već nekoliko godina prisutna u našoj zemlji, kazao je za “Avaz” šef Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Mirza Smajić.

Sigurnosni aspekt

- Migrantsku krizu treba posmatrati s humanitarnog, ali i sigurnosnog aspekta. Ključno je ovdje napomenuti da su sigurnosne agencije u BiH poduzele ono što je u skladu sa zakonom i s međunarodnim aktima, a uz pomoć EU i Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Poduzete mjere za vrijeme pandemije su vrlo dobre, a to se pokazalo da među migrantima zvanično nema zaraženih koronavirusom. Ipak, BiH, kad je u pitanju migrantska kriza, to mora rješavati s drugim državama koje se nalaze na ruti kojom se oni kreću, te s partnerima iz EU - istakao je Smajić.

Dodao je da se već sad trebaju poduzeti određene akcije zbog najava novog vala migranata koji bi trebao krenuti prema BiH.

- Mislim da samo zajedničkim snagama sa svim relevantnim državama možemo pronaći rješenje i spriječiti njihov dolazak. Sigurnosne strukture svakako trebaju ravnomjerno rasporediti teret migrantske krize na cijelom teritoriju BiH, a ne da to bude, kao do sada, da određeni kantoni budu preopterećeni. Na koji način i možemo li mi uopće zatvoriti granicu, upitno je. Bitan faktor je i izgled te granice između BiH, Srbije i Crne Gore, tu se postavlja pitanje je li to uopće moguće fizički uraditi - kazao je Smajić.

Ulaganje nije trošak

Govoreći o sigurnosnom izazovu koji sa sobom donosi pandemija koronavirusa, Smajić ističe da, osim zdravstvenog, pandemija najviše pogađa sigurnosni sektor.

- S tog aspekta možemo reći da su u BiH poduzete sve organizacijske i operativne mjere koje su u skladu s epidemiološkom slikom. Ulaganja u sigurnost ne treba posmatrati kao trošak, a upravo ova situacija pokazuje neophodnost ulaganja u sigurnosni sektor BiH, a počevši od kadrovskih kapaciteta, pa sve do materijalno-tehničkih sredstava. Ulaganje u sigurnost podrazumijeva da imamo kontinuitet stanja sigurnosti da bi država mogla graditi povoljne i konstruktivne odnose unutar svojih granica - istakao je Smajić.

Granična policija je prva na udaru

Na pitanje o nedostatku ljudstva i opreme, a posebno u redovima Granične policije BiH, Smajić kaže da je neophodno popuniti nedostajuće kapacitete, naročito u GPBiH, jer su oni prvi na udaru.

- Potrebno je omogućiti upotrebu savremenih tehnologija, kao što je to, naprimjer, nadzor državne granice putem video i infracrvenih kamera, dronova, što bi u svakom slučaju olakšalo zaustavljanje ilegalnih prelazaka na teritoriju BiH - kazao je Smajić.