Najavom dolaska prvog čovjeka Alijanse u našu zemlju za sto bh. vlasti vratila se priča o NATO integracija, ali, kako stvari stoje, ne i među prioritete. Jer nije dobar politički momenat da se za stolom nađe još jedna tema o kojoj nema jedinstvenog stava. Priča poznata: saradnja može - članstvo ne može, stav je to onih koji očigledno odlučuju sve dok su dio vlasti kuda ide Bosna i Hercegovina, piše Federalna televizija.

Počelo prije 17 godina

Kada je riječ o NATO integracijama, put Bosne i Hercegovine je izgledao ovako:

Proces pristupanja NATO-u naša zemlja počela je prije 17 godina potpisivanjem Okvirnog dokumenta Partnerstvo za mir. Nebojša Radmanović, kao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, 2009. godine podnosi Aplikaciju za članstvo naše zemlje u NATO-u. Pismo upućeno tadašnjem generalnom sekretaru NATO-a predstavljalo je jedan od bitnijih događaja na putu euroatlantskih integracija. Druga bitna godina bila je 2019, kada Bosna i Hercegovina dostavlja Program reformi u sjedište NATO-a. Program reformi za 2021. i 2022. godinu je kasnio pa je tek dostavljen ove godine, a za 2023. se i ne nazire.

Uoči razgovora s generalnim sekretarom političare podsjećamo kakve zaista benefite naša zemlja može ostvariti, te zbog čega je u ovakvim okolnostima važno vratiti među prioritete NATO integracije.

- Prvo, imat ćemo jedan stalan mir. Konkretno donosi benefite ako smo članica NATO-a, a pri tome još nismo postali članica Evropske unije, već smo kredibilni za investitore da oni mogu doći ovdje i biti sigurni - istakla je Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća u Bosni i Hercegovini.

Zvaničan stav

Ipak, zvanični stav političara iz entiteta RS jeste: saradnja, a ne članstvo u NATO-u. Zakonom odbrane je definsano da će sve institucije raditi na jačanju zakona prema punopravnom članstvu u NATO-u, što se u praksi ne primjenjuje.

- Zvaničan naš stav je saradnja s NATO-om. I sam MAP ne prejudicira da mi hoćemo članstvo - poručuje Dobrica Kucalović, savjetnica ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.

- Mislim da će, ipak, na kraju građani odlučivati i natjerati političku elitu da uđemo u NATO - stava je profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA Mirza Smajić.

A građani, pa i oni koji žive na teritoriji RS-a, prema posljednjim istraživanjima Atlantske inicijative u Bosni i Hercegovini, Alijansu vide kao strateškog partnera. Čak 39,7 posto, među onih 32,6 koji se protive integracijama, sve više su za NATO, a protiv Rusije i Kine. Mišljenje koje se najviše vrednuje jeste građana, koji će u konačnici odlučiti za ili ne u članstvo.