U Berlinu, glavnom gradu Njemačke, Islamski kulturni centar Bošnjaka centralnom manifestacijom obilježio je trideset godina od osnivanja.
Riječ je jednom od najprosperitetnijih džemata u bošnjačkoj dijaspori, koji vjerske, edukativne i kulturne aktivnosti organizira u vlastitim prostorijama. Smješten u povezanim višespratnim zgradama, džemat posjeduje, pored džamijskog prostora, konferencijsku salu, biblioteku, učionice, kafeteriju, kuhinju, kancelarije kao i druge sadržaje, dok se jedan dio imovine rentabilno koristi.
Ovo je džemat i Bošnjaka koji su vrlo poznati u njemačkoj javnosti kao fudbaleri, glumci, profesori itd., a džemat je 2011. godine posjetio i predsjednik SR Njemačke, te drugi političari i javne ličnosti.
To je rezultat otvorenosti džemata i njegove prepoznatljivost u njemačkom društvu. U toku priprema za obilježavanje jubileja protekla dva dana reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, koji je bio prisutan na današnjoj svečanosti, posjetio je članove gradske vlasti u Berlinu, Ministarstvo unutrašnjih poslova, članove Bundestaga i vjerske predstavnike te razgovarao o statusu muslimana Bošnjaka u Njemačkoj, ali i dobio pozitivne komentare na organiziranost njihovog vjerskog života i njihovu integriranosti u njemačko društvo, u čemu može kao primjer poslužiti ovaj centar u Berlinu.
Na početku programa ašere je proučio Suad ef. Hodžić, pomoćni imam u džematu, a svečanom programu prisustvovali su i članovi predsjedništva Islamskog kulturnog centra u Berlinu, s kojima je reisu-l-ulema imao ovaj dan i poseban sastanak te delegacija iz Rijaseta: Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu, Dževada Šuško, šef Odjela za Zapadni svijet i Rifat Fetić, šef Kancelarije reisu-l-uleme.
Na današnjoj svečanosti u prostorijama centra prisutnima se obratio predsjednik džemata Meho Travljanin.
- Džemat je bio pet godina član Savjeta za migracijska pitanja u Berlinu, sa direktnom ingerencijom savjetovanja senatskih uprava i berlinskog parlamaneta, za što su se među preko na stotine kandidata izborili smo se za to prestižno mjesto. Također, džemat je član berlinskog Islamforuma i jedan od suosnviača ovog gremija, gdje se izravno komucinira s gradom Berlinom o potrebama muslimnskih zajednica - kazao je Travljanin.
Sa svim islamskim zajednicama u Berlinu smo u prisnim i bratskim odnosima, poručio je.
- Često smo most poveznica između njih. Sa crkvama i jevrejskom zajednicom je saradnja također intezivna. U gradu Berlinu nema institucije, udruge, političke partije ili oficijelne institucije, s kojima nismo sarađivali. Također, takva je saradnja i na saveznom nivou. Član smo prestižne konferencije o islamu njemačke vlade i u povodu 30 godina našeg džemata imali smo uvodni referat i učešće u panel diskusiji o iskustvu našega rada u belinskom društvenom kontekstu. Kada se ima u vidu preko 1000 učesnika i učešće na bini, onda je to veliki uspjeh za nas i našu IZBNJ da ukažemo na bitne datosti iz života džemata, a ne da prepustimo podij isključivo onima, koji se profiliraju kritizirajući sve postojeće muslimansko u ovoj državi, pri tome ne nudeći nikakva rješenja - rekao je Travljanin.
Džemat je osnovan u godini vrlo bitnoj i za povijest Berlina i Njemačke, 1989. godine kada je srušen Berlinski zid.
U svom govoru Advan ef. Ljevaković, imam džemata i prema mnogim džematlijama najvažniji stub dugogodišnjeg opstanka džemata kao jedinstvenog i proaktivnog, osvrnuo se u svom govoru na povijest džemata, skrenuvši pažnju na ratni i postratni period kada je džemat bio od iznimne važnosti za zbrinjavanje izbjeglica, koje su pretežno iz Istočne Bosne našle dobrodošlicu u Berlinu, a kasnije za obnovu zemlje i pomoć socijalno ugroženim, invalidima i studentima, s posebnim fokusom na djecu bez roditelja.
Iako danas usmjereni na razvoj džemata, naročito zbog priliva novih generacija iz Bosne u potrazi za ekonomskom stabilnošću, džematlije nisu prestale pomagati socijalno ugrožene i studente u BiH, što svjedoči i rad vrlo aktivnog posebnog fonda za humanitarne projekte.
- U tom periodu na sve smo više mislili, a najmanje na nas ovdje u Berlinu. A, onda 2000. godine smo kazali kako je vrijeme da se sebi okrenemo. Prostor je nađen i kupljen 2000. godine, a početkom 2001. godine počela je adaptacija. Naredne tri godine se predano radilo da bi 2004. ušli u vakuf i počeli ga koristiti. Prva hutba je održana 3.6.2004. godine, čime je oficijelno vakuf stavljen u upotrebu. Džematlije, ali i drugi vjernici, uvakufili su novčana sredstva, građevinski materijal, ali i desetine hiljada radnih sati na vakufu. Krajem 2010. posljednja rata za vakuf je isplaćena.
Nakon 30 godina evo nas tu, svoji na svom. Za ovaj period u naš džemat je udahnuto puno znanja, htijenja, rada, truda, organizacije, rukovođenja i iznad svega ovoga Allahove upute, milosti i pomoći -kazao je Ljevaković.
Istakao je da je džemat troje: imam, džematlije i džamija.
- Ako jedno nedostaje nema džemata. Nista imam ne predstavlja bez džemata, a opet ovo dvoje bez džamije, mjesta okupljanja, bez rezultata su. Zato sa ponosom kažem: kada bi dijelili naše džematlije onda za sve njih važi samo jedna podjela: dobar, bolji i najbolji, jer mi ne znamo za druge podjele i njih nema u našem vakufu - rekao je ef. Ljevaković.
U svom današnjem obraćanju na obilježavanju godišnjice reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je kazao da kao evropski muslimani, moramo izbjeći zamke u kojima su skončala većina islamskih društava tokom 20. stoljeća, u želji da se moderniziraju.
- Umjesto da istraže dubine muslimanskog duha i njegove žive tradicije, oni su pokušali sačiniti na brzu ruku površan nov konstrukt islama... Prāvo pitanje za muslimane na simboličkoj ravni, a za nas Bošnjake i na egzistencijalnoj, glasi: kako izbjeći zamku Kafkinog kovčega, koja nam je postavljena? U ovom času pred nama su bar dvije mogućnosti: ili da se zatvorimo u Kafkin kovčeg (samoizolacije) i da se ugušimo, ili da pretvorimo u svijest što je moguće više iskustva našeg otvorenog duha, naslijeđenog iz prošlosti, koji će kapije našeg bića držati otvorenim za sve dobre plodove ljudskog duha, ma otkuda oni dolazili, s budnim stražarima na našim kulama, da nam se otrov ne podvali pod lijek - kazao je ef. Kavazović.
U džematu djeluje i bosanska škola koja ima za cilj očuvanje bosanskog jezika među mladim naraštajima. Govoreći o novim generacijama Bošnjaka u Njemačkoj reisu-l-ulema je kazao:
- Sudbina nas muslimana iz BiH je neraskidivo vezana za cjelovito muslimansko biće u Evropi. Uvjeren sam da se može živjeti bilo gdje, a u isto vrijeme ostati vjeran i odan svojoj vjeri, kulturi i tradiciji. Za generaciju vas koji ste podizali ovaj džemat, zajedno sa vašim imamom, ne brinem. Vi ćete, htjeli to ili ne, uvijek ostati vezani za vašu staru domovinu, vašu postojbinu odakle ste došli. Ali, mi sada imamo generaciju mladih ljudi koji ovu zemlju zovu svojom domovinom, a našu Bosnu pradomovinom. Moramo im pomoći da podgnu svoje porodice i organiziraju svoj život ovdje kao građani ove zemlje, ali i kao muslimani i kao Bošnjaci. Isto tako, valja nam naći načina da ih povežemo s njihovim korijenima.
Prisutnima se obratio i muftija IZB za Zapadnu Evropu i glavni imam IZ Bošnjaka u Njemačkoj Osman ef. Kozlić, koji je govorio o islamskim osnovama za postavljanje zdravih temelja za izgradnju zajednice muslimana, te na koji način se uspostavlja međusobno povjerenje.
U toku programa dodijeljene su zahvalnice i priznanja, te nagrade posebno istaknutim pojedincima. Muftija Kozlić je uručio zahvalnicu predsjedniku džemata Mehi Travljaninu, koji je od džemata dobio i nagradu odlazak na hadž.
Reisu-l-ulema Kavazović je uručio zahvalnicu efendiji Ljevakoviću, koji je također dobio nagradu od džemata, a uručene su bronzane, srebrene i zlatne plakete pojedincima koji su se posebno istakli u doprinosu džematu i široj zajednici, shodno vodilji džemata koja je bila i moto ovog centralnog programa: “30 godina zajedno u činjenju dobra”.
Ovom svečanošću je završena manifestacija obilježavanja godišnjice, koja je u proteklih mjesec dana sadržavala različite vjersko-kulturne programe.
