Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH prvi je put objavila podatke o uštedama nakon što je u junu 2017. godine na snagu stupio Pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.  

Od pompeznih najava da bi se na lijekovima moglo uštedjeti 100 miliona maraka nije ostalo ništa.

Maksimalne cijene lijekova na recept na osnovu ovog pravilnika koje izračuna Agencija predstavljaju okvir izvan kojeg se one ne mogu kretati na tržištu BiH.

- Pravilnik je implementiran prvi put sredinom 2017. Posljednja godina u kojoj su prometovani lijekovi bez postavljanja kriterija za formiranje cijena od države je 2016. Ukupan promet lijekova na recept tada je iznosio 531.233.856,30 KM. Procjena ušteda na osnovu podataka o prijavljenim cijenama u 2018. za lijekove na recept su 56.262.406,84 marke – naveli su za „Avaz“ iz Agencije.

Istakli su da su uštede 11 posto, a da su korist imali fondovi i pacijenti za lijekove za koje plaćaju, a imaju režim izdavanja na recept.

Svjetska banka, koja je bila uključena u izradu novog pravilnika, dala je procjenu da će u BiH, bude li uveden novi pravilnik, građanima ostati oko 55 miliona eura, odnosno 21 posto vrijednosti ukupnog prometa tržišta lijekova.

- Ušteda za građane koji kupuju lijekove nema. Ovim štedi država, a ne pacijent. Ono što ne podliježe Pravilniku, nažalost, poskupjelo je, poput raznih analgetika i antipiretika – tvrde apotekari.

Zahida Binakaj, predsjednica Komore magistara farmacije Federacije BiH, ističe da struka uopće nije konsultirana pri izradi Pravilnika.

- Dobro je da ova oblast bude uređena, da je nešto rađeno, ali ne preko koljena i ne bez konsultacija sa strukom. Taj pravilnik donesen je bez izravnog učešća struke koja na terenu pruža usluge. Član sam tijela koje je imenovalo Vijeće ministara BiH i koje treba raditi kontrolu kompletnog koncepta formiranja cijena i mogućnosti izmjena. Mi smo do sada imali jedan sastanak u Banjpj Luci – kazala je Binakaj.

Najavila je da slijedi izmjena nekih članova Pravilnika kako bi objektivno bilo prikazano koje se cijene mogu sniziti i za koliko.

- Ako se javljaju nestašice, čak i kapitalnih lijekova poput određenih vakcina, i ako proizvođač kaže da u svojoj fabrici ne može za cijenu koja je određena Pravilnikom proizvesti lijek, a pogotovo kada se izračunaju troškovi dok taj lijek dođe iz Italije ili neke druge zemlje u BiH, onda se zaključuje da je nemoguće. Imamo znatan broj preparata čijim se proizvođačima ne isplati po tim cijenama proizvoditi. Nadam se da će što prije biti izmijenjeno ono što nije dobro - upozorava Binakaj.

- Ako se mnogo snize cijene, onda to ide nauštrb kvaliteta lijekova koji se distribuiraju na tržištu BiH. Ako želite od nekog materijala napraviti 100 kvalitetnih vrećica, ne možete ih od te iste količine napraviti hiljadu – upozorava Binakaj.