Već danas bi se pred Sudskim vijećem Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) u Hagu mogao naći zahtjev odbrane ratnog zločinca Ratka Mladića u kome traže da njihovog branjenika puste na četverodnevnu privremenu slobodu kako bi u Srbiji i Bosni i Hercegovini, tačnije u Beogradu i Kalinoviku, obišao grobove članova svoje porodice.  

 Nezabilježen slučaj

Nakon bezbroj pokušaja odbrane da zločinca izvuku iz haškog pritvora, a gdje su se, uglavnom, referirali na njegovo teško zdravstveno stanje te tvrdnje da u Hagu, navodno, nema adekvatnu ljekarsku njegu, odbrana je, na opće zaprepaštenje javnosti, posebno žrtava, u pomoć pozvala i grobove članova Mladićeve porodice.

- Ne želim ništa tvrditi, ali, lično, ne vjerujem da će Mehanizam udovoljiti zahtjevu Mladićeve odbrane. To iz prostog razloga što je riječ o osobi koja je već nepravosnažno osuđena na doživotni zatvor, a prije svega jer je riječ o osuđeniku koji se godinama krio od pravde, koji ni na koji način nije sarađivao s Tribunalom. Događalo se da neki od haških pritvorenika u slučaju smrti bližih članova porodice budu pušteni na privremenu slobodu kako bi prisustvovali njihovoj sahrani, ali da nekog puštaju kako bi obilazio grobove svoje rodbine, takav slučaj nije zabilježen. Treba sačekati i stav tužioca, nakon kojeg će sudije donijeti odluku – kaže za naš list pravnik koji je, zbog dugogodišnje saradnje s Tribunalom u Hagu, govorio pod uvjetom anonimnosti.

I za univerzitetsku profesoricu dr. Nenu Tromp, koja je kao istraživač 12 godina provela na radu u Haškom tribunalu, puštanje Ratka Mladića na privremenu slobodu kako bi obilazio grobove svojih mrtvih je „nemoguća misija“.

 Izvan kontrole

- Mislim da neće biti udovoljeno zahtjevu Mladićeve odbrane, a razloga za to je više. Mladićevo zdravstveno stanje je takvo da bi on, ako bude pušten, mogao lako završiti u bolnici u Beogradu ili RS. To predstavlja prevelik rizik za MMKS, jer njegov boravak u Srbiji i BiH je izvan njihove kontrole. Lako se tada može dogoditi da se nikada više ne vrati u Sheveningen. Iako i Srbija i entitet RS daju pismene garancije njegovog povratka, UN nema mehanizma da ih kazni ako se on ne vrati u pritvor. Ko je taj koji će garantirati da Mladić, nakon što bude pušten, pored bolnica u Srbiji ili RS naprimjer, neće završiti u nekoj od bolnica u Rusiji. Rizika da se udovolji ovom zahtjevu je previše. Naravno, trebamo sačekati odluku Suda – navodi dr. Tromp.

Koliko se vidi iz zahtjeva, zločinac Mladić bi trebao boraviti u dvije države, što praksa Tribunala u slučajevima puštanja na privremenu slobodu nekih od pritvorenika do sada nije dozvoljavala.

Kćerkino samoubistvo iz očevog pištolja 

U zahtjevu Mladićeve odbrane navodi se da njihov klijent želi posjetiti grob svoje kćerke Ane u Beogradu, koja je u martu 1994. godine izvršila samoubistvo, te grob njegove majke i nedavno preminulog bratića u Kalinoviku.  

Ana Mladić imala je 23 godine kada se ubila, prema svim dosadašnjim izvještajima, iz omiljenog pištolja svog oca.

Govorilo se da je samoubistvu prethodio njen boravak u Rusiji, gdje je putovala kao najbolji student medicine, ali se u Beograd vratila „potpuno drugačija, depresivna, patila od nesanice, dekoncentrirana“.

Jedna od verzija je da je u Moskvi saznala da je Ratko Mladić naredio ubistvo niškog specijalca Dragana Stojkovića koji je bio Anin dečko. Bili su u vezi protiv koje je bio Mladić. Pred kraj 1993. godine u sukobima nadomak Sarajeva poginuo je Stojković.

Mediji su potencirali da je Mladić, nakon što mu se kćerka ubila, sišao s uma, a godinu kasnije, u julu 1995., naredio je genocid u Srebrenici.