Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu za 20. mart je zakazalo izricanje konačne presude u slučaju Radovana Karadžića.

Prvostepenom presudom, izrečenom tri godine ranije, Karadžić je proglašen krivim za genocid počinjen u Srebrenici 1995. te učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata (UZP) radi trajnog uklanjanja bosanskih muslimana i Hrvata s dijela teritorije BiH, što je za posljedicu imalo progon, istrebljivanje, deportaciju, ubistva, protupravne napade na civile... Osuđen je na 40 godina zatvora.

Mrtva tačka

U iščekivanju drugostepene presude mnogi su skloni tvrditi da visina kazne neće biti drastično izmijenjena. No, smatra se da je od broja godina koje će Karadžić odležati u zatvoru mnogo važnija suština presude.

- Tri godine od izricanja prvostepene presude dugo je čekanje do izricanja konačne. Mislim da, što se tiče genocida i udruženog zločinačkog poduhvata, neće biti obuhvaćeno vrijeme od 1992. do 1995. godine, što ukazuje na to da se Tužilaštvo nije pomaklo s mrtve tačke. Mnogo je političkih i drugih neformalnih utjecaja da se bosanska priča završi genocidom u Srebrenici kao „incidentom“, a da genocid počinjen ranijih godina ostane nekažnjen - kaže za „Avaz“ dr. Nena Tromp, univerzitetska profesorica, koja je na radu u Tribunalu u Hagu provela 12 godina.

Tromp ne razmišlja uopće o mogućnosti oslobađajuće presude, jer smatra da bi čak i smanjena kazna Radovanu Karadžiću bila „samodestrukcija Tribunala“, posebno nakon što je bivši sudija Haškog tribunala i Međunarodnog rezidualnog mehanizma Kristof Fluge (Christoph Flugge) javno optužio sudiju Žan-Kloda Antonetija (Jean-Claude Antonetti) da Karadžiću priprema oslobađajuću ili bar presudu s blažom kaznom.

Suština presude

Navodi da fokusiranje na visinu kazne bivšem predsjedniku RS ima za cilj skretanje pažnje sa suštine, odnosno sadržaja same presude.

- I slučaj Karadžića, kao i slučaj Mladića, kao i mnogi drugi, ukazuju na to da je na sceni povijesni revizionizam u korist Srbije, kako bi se minimizirala ili čak negirala bilo kakva zločinačka uloga Srbije u proteklom ratu – dodaje Tromp.

Zašto je zaobiđena Srbija?  

- Nakon istupa sudije Flugea teško da će Žalbeno vijeće napraviti korak ka smanjenju kazne Radovanu Karadžiću. Naprotiv, može čak pokušati da se dodvori žrtvama u BiH i poveća mu kaznu. No, čini mi se da je sve to manje važno od činjenice da je udruženi zločinački poduhvat sveden unutar BiH i ne dotiče Beograd, odnosno Srbiju, koja je bila mozak svega što se događalo i u BiH i u Hrvatskoj. Apsurd je da UZP u slučaju „Prlić i ostali“ uključuje Hrvatsku, a da u slučaju „Karadžić“ ili „Mladić“ isključuje Srbiju – navodi Tromp.