Pred Centralnom izbornom komisijom (CIK) BiH naredne sedmice naći će se odluka kako raspodijeliti 58 delegatskih mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Na stolu će se vjerovatno naći tri varijante.
Pred sudom
Prva je da presudu Ustavnog suda BiH u narednom periodu provede Parlamentarna skupština BiH, a da CIK donese odluku da izbore provede u skladu s Ustavom FBiH, pri tome donoseći potpuno novi akt koji bi važio samo za ove izbore.
U tom slučaju faktički bi izbor delegata bio vršen kao i ranijih godina, što znači da bi iz svih deset kantona ušao obavezno i najmanje po pripadnik jednog iz sva tri konstitutivna naroda. Ostali mandati bili bi raspodijeljeni iz svake kantonalne skupštine proporcionalno broju stanovnika, ali prema popisu iz 1991. godine. Iako je ovaj prijedlog u skladu s Ustavom FBiH, on ima najmanje šanse da dobije podršku u CIK-u.
Najizvjesnije je, prema trenutnom odnosu snaga u Komisiji, da podršku dobije drugi prijedlog prema kojem bi dodjela mandata bila vršena prema popisu iz 2013., ali uz uvažavanje ustavne odredbe da će „u Domu naroda biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u kantonalnim skupštinama“.
No, već sada je izvjesno da će, bilo da CIK donese odluku o primjeni popisa iz 1991. ili 2013. godine, obje završiti pred Ustavnim sudom FBiH.
Kršenje Ustava
Treća, pak, varijanta koju zagovaraju neki od članova CIK-a jeste da se primijeni verzija popune Doma naroda koja ignorira i krši Ustav FBiH i primijenjen popis iz 2013. godine. U tom slučaju Bošnjaci ne bi imali nijednog delegata u Domu naroda iz Zapadnohercegovačkog, Livanjskog, Posavskog i Bosanskopodrinjskog kantona. Hrvatima iz Unsko-sanskog i Bosanskopodrinjskog kantona također bi bilo uskraćeno pravo da budu delegirani u Dom naroda.
Prema toj varijanti, srpski delegati ne bi mogli biti birani iz Posavskog, Bosanskopodrinjskog i Zapadnohercegovačkog kantona. U Klubu Hrvata, primjenom popisa iz 2013. godine, ne bi bilo pripadnika hrvatskog naroda iz USK, kao ni iz Bosanskopodrinjskog kantona, iz kojeg ne bi bili birani ni pripadnici druga dva naroda, kao ni iz ostalih.
Najviše šansi
Prema drugom prijedlogu, koji ima najviše šansi da dobije podršku, u Dom naroda bio bi biran jedan Bošnjak više nego do sada iz Srednjobosanskog kantona, koji je davao jednog delegata, ali i jedan manje iz USK, iz kojeg su, prema popisu iz 1991., birana dva delegata.
Također, umjesto, kako je do sada prakticirano, pet Srba iz Sarajevskog kantona, birala bi se tri, a jedan manje Srbin birao bi se i iz Zeničko-dobojskog, dok bi se u Livanjskom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, birala dva Srbina više nego sada.
Također, kada bi se primjenjivala ta varijanta, koja bi mogla biti razmatrana i u CIK-u, onda bi se jedan Hrvat manje nego do sada birao iz ZDK, a jedan više iz Zapadnohercegovačkog kantona.
