Američkog sudiju Teodora Merona (Theodor Meron) u Apelacionom vijeću u procesu protiv Radovana Karadžića zamijenit će portugalski sudija Ivo Rosa, odlučio je Međunarodni sud u Hagu.

Tom odlukom Apelacionog vijeća suda završen je pravni spor između sudija Merona i Žan-Kloda Antonetija (Jean-Claude Antonetti), drugog sudije po starješinstvu, o tome ko ima pravo da imenuje novog sudiju.

Apelaciono vijeće dalo je to pravo Meronu, koji je predsjednik sudskog Mehanizma, pravnog nasljednika Haškog tribunala.

Spor je nastao kada se Meron, poslije zahtjeva Karadžićeve odbrane za njegovo izuzeće zbog navodne pristrasnosti, sam povukao iz Apelacionog vijeća i na svoje mjesto imenovao sudiju Rosu.

Sudija Antoneti, kao i Karadžićeva odbrana smatrali su, međutim, da je na Antonetiju da, poslije Meronovog povlačenja iz predmeta, imenuje njegovog zamjenika.

Apelaciono vijeće je presudilo da, iako se povukao iz procesa protiv Karadžića, Meron, kao predsjednik Suda, zadržava pravo da imenuje sudiju u Apelaciono vijeće.

Time je Apelaciono vijeće praktično učinilo bespredmetnom odluku kojom je sudija Antoneti, istovremeno, na zahtjev Karadžićeve odbrane, još jednom izuzeo Merona.

I sam Antoneti je, međutim, u toj praktično nevažećoj odluci za Meronovog nasljednika imenovao sudiju Rosu.

Spor sudija u Karadžićevom predmetu nastao je pošto je Antoneti u procesu protiv Ratka Mladića, na zahtjev odbrane, iz Apelacionog vijeća “zbog utiska da su pristrasni” izuzeo vodeće sudije Merona, Karmela Ađijusa (Carmel Agius) i Liju Dakuna (Liu Daqun).

Antoneti je usvojio argument odbrane da trojica sudija ne mogu biti nepristrasna zato što su u ranijim predmetima osudili Mladiću potčinjene oficire za genocid i druge zločine u Srebrenici.

Karadžićeva odbrana je iskoristila tu odluku i, na osnovu pravnog standarda koji je uspostavio Antoneti, zatražila da i iz tog procesa bude diskvaliciran sudija Meron. Meron se, da ne bi odugovlačio postupak, zatim sam povukao.

Bilo je planirano da Haški sud do kraja ove godine izrekne pravomoćnu presudu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, kojeg je Haški tribunal prvostepeno osudio na 40 godina zatvora.

Karadžić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Za ista krivična djela Tribunal je u odvojenom procesu Mladića, ratnog komandanta Vojske Republike Srpske, osudio na doživotni zatvor.

Obojica su na presude uložila žalbe, ali je to učinilo i Tužilaštvo, koje traži da i Karadžić i Mladić budu osuđeni i za genocid 1992. godine.