Zbog neželje entiteta da se dogovore o formiranju državne platne agencije za IPA sredstva Evropske unije, bh. poljoprivrednici su umalo ostali bez 60 miliona eura direktne pomoći.

Državna strategija

Kako nam je kazao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, zahvaljujući činjenici da je na državnom nivou usvojena Strategija ruralnog razvoja BiH, našoj državi je odobreno učešće u programu predpristupne pomoći Evropske unije IPA 2.

- To je bio suštinski pomak i prvi put smo stekli pravo da učestvujemo u raspodijeli evropskih sredstava. Uspjeli smo da dobijemo 30 miliona eura na godišnjem nivou. Od kojih će 20 miliona eura direktno ići za pomoć bh.poljoprivrednicima. Na to možemo računati u ovoj i u naredne dvije godine, dakle sve ukupno poljoprivrednicima u tri godine bit će uplaćeno 60 miliona eura – pojasnio je Šarović.

Dodao je da na našu sreću Evropska delegacija je prihvatila ovakvu podjelu novca, jer obično puno više novca se troši na izradu projekata i za tehničku pomoć.

- To je vrlo važno jer većina sredstava koja je BiH dobijala kroz neke druge IPA programe utrošena su na pisanje studija, izradu materijala i plaćanje usluga konsultanata. Ovako ćemo imati direktnu novčanu pomoć poljoprivrednicima, za mašine, opremu, objekte... – istakao je Šarović.

Prema njegovim riječima, kao i uvijek u BiH, nastao je problem oko nadležnosti, a entiteti se nisu mogli dogovoriti oko raspodijele i koordinacije ovih sredstava.

- Bilo je vrlo opasno, jer Evropska komisija bila je na korak da povuče ova sredstva i preusmjeri ih nekoj drugoj državi. Nažalost osnovni problem je nastao kad je BiH trebala formirati platnu agenciju na državnom nivou koja bi se bavila raspodjelom novca i kontrolom utroška istog – naglasio je Šarović.

Samo za BiH

Šarović je kazao da na svu sreću Evropska komisija je po prvi put u svojoj historiji učinila izuzetak i to samo zbog BiH.

- Odlučili su da ne povuku novac kako to obično biva. Progledat će nam kroz prste činjenicu da se entiteti ne mogu da dogovore o formiranju platne agencije na državnom nivou. Ali će zato Delegacija EU u BiH direktno koordinirati pitanje plaćanja i raspodijele ovog novca. Moguće je da će angažirati neku od međunarodnih organizacija u BiH. Može biti da će to biti GIZ ili neka druga organizacija poput Svjetske banke – pojasnio je Šarović.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH za „Avaz“ kazao je da je bh. poljoprivredna proizvodnja je preskupa, jer se radi s zastarjelom mehanizacijom, a prosječna starost mašina je 40 godina.

- Ovogodišnji budžet za poljoprivredu u FBiH je 58 miliona KM. Jedina nada koju imamo su evropski IPA fondovi, Hrvatska i Srbija godišnje povuku oko 300 miliona eura bespovratnih sredstava i to im održava poljoprivredu. Postavlja se pitanje šta će naši građani jesti kad ne bude naše proizvodnje. Odgovor je jednostavan, a to je uvozno smeće, jer niko ne izvozi nešto što je kvalitetno. BiH je prije rata proizvodila 80 posto poljoprivrednih proizvoda za svoju potrošnju, a 20 uvozila. Danas je obrnuto, uvozimo i preko 80 posto – naglasio je Bićo.

Data nam je još jedna šansa

- Sve u svemu mislim da je ovo jedinstven izuzetak koji se neće ponoviti, data nam je još jedna šansa da se mi u BiH dogovorimo oko formiranja te platne agencije. Do tad će ovo pitanje biti riješeno na ovaj način – poručio je Šarović.