Doktor i koordinator medicinskog tima FK Sarajevo i ljekar reprezentacije BiH prof.dr Reuf Karabeg pokušao je objasniti šta se jučer dogodilo sa danskim asom Kristijanom Eriksenom (Christian), koji se u 43. minuti duela s Finskom odjednom srušio na terenu.

- Teško je na osnovu dostupnih informacija i TV snimka govoriti šta se desilo, rekao je za portal "Avaza" specijalista opšte i rekonstruktivne hirurgije, te redovni profesor hirurgije i dodao:

- Svi smo vidjeli da je izgubio svijest. Oprečne su informacije ali najvjerovatnije se radilo o srčanom zastoju. Ne znamo da li je Erikson prebolio COVID 19 i ne treba zaboraviti mogućnost da koronavirus može oštetiti srce, izazvati upalu (endokarda, miokarda, perikarda) koja može ostaviti posljedice a koje mogu dovesti do srčanog zastoja.

Oprečne informacije

Kolaps (gubitak svijesti) i iznenadni srčani zastoj na sportskom terenu i nisu tako rijetki - 1 na 300.000, neke statistike govore i 1 na 80.000 sportista. 

- Iako se misli da je najčešći u fudbalu, ipak je drugačije. Košarka je eksplozivniji sport sa fazama velikih i naglih promjena pravca i maksimalnih opterećenja, visokointenzivnog sprinta i visokih skokova, a samim tim i napora te većeg rizika za iznenadni srčani zastoj. Dakle,u košarci rizik je znatno veći - objašnjava doktor Karabeg.

Nažalost, u mnogim slučajevima iznenadni srčani zastoj nastupi bez ikakvih prethodnih tegoba.

- Bez obzira na sistematske preglede kojima se sportisti podvrgavaju jedan ili dva puta godišnje, neke bolesti koje dovode do srčanog zastoja je teško otkriti. Sportistima se povećava rizik ako imaju određene tegobe kojima ne pridaju značaj pa čak, ponekad, ni ljekari. Osjećaj preskakanja srca, nelagoda u prsištu, kratak dah i ranija ili ponavljana nesvjestica na terenu mogu biti najava da može doći do iznenadnog srčanog zastoja. Ili smrti sportaša ako se ne primijeni hitna reanimacija - ističe doktor „Zmajeva“.

Važna je i porodična historija iznenadne smrti, kardiovaskularnih bolesti u mlađem dobu ili zdravstveno stanje određenog pojedinaca u porodici koje je dovelo do napuštanja sportske aktivnosti.

- Svaki timski ljekar mora dobro poznavati sportiste koje prati ili liječi. Posebno su ugroženi pojedinci koji imaju mutaciju gena CDH2 odgovornog za proizvodnju proteina važnog za normalno spajanje srčanih stanica. Modificirana proizvodnja ovog proteina uzrokuje aritmije i zastoj srca. Dakle, i genska testiranja se mogu uraditi u određenim slučajevima - preporučuje doktor Karabeg.

Ultrazvuk srca

Sistematski pregledi profesionalnih sportista koji se obavljaju prije svake polusezone, trebalo bi biti predloženo smjernicama, bi uključivao, uz sada obavezni EKG i ultrazvuk srca koji se sada ne radi rutinski.

- EKG bi trebao biti 12-kanalni jer povećava osjetljivost preventivnih pregleda, s obzirom na to da da se mogu otkriti i kardiomiopatije u preko 60 posto slučajeva .U slučaju da sportaš ima patološki EKG, treba uraditi elektrofiziologiju i magnetnu rezonancu srca. Trebalo bi insistirati pri sistematskom pregledu u profesionalnom sportu na EKG-u pri testu opterećenja (ergometrija), ali i na ostaloj dijagnostici, ako se pokaže da je potrebno, kao što je holter monitoring srčanog ritma i(li) tlaka koga pacijent ,,nosi’’ 24 ili 48 sati i slično.

Na pitanje šta može dovesti do srčanog zastoja, Karabeg odgovara:

- Mišljenje svih sportista i sportskih radnika, čak i mnogih ljekara koji se ne bave sportskom medicinom, je da se radi o infarktu srca. Iako može postojati određena veza između srčanog zastoja i srčanog udara, srčani zastoj je predominantno uzrok iznenadne smrti sportaša. Nastaje zbog toga što električni signali srca koji kontrolišu sposobnost kontrakcije, to jeste pumpanja srca naprave "kratak spoj". Srce iznenada počne da kuca veoma brzo, povećava se frekvencija rada, što i dovodi do stanja kada komora srca treperi i ne može da pumpa krv. Ovaj poremećaj ritma zove se ventrikularna fibrilacija kao odgovor na problem srca koji može, ali i ne mora biti otkriven. Osoba koja pretrpi iznenadni srčani napad, odjednom se sruši, izgubi svijest i puls te prestane da diše.

Ipak, kardiomiopatija, tačnije aritmogena displazija desne komore (ARVC) je, smatraju skoro svi sportski stručnjaci, najčešći uzrok iznenadne smrti sportaša.

- Kod hipertrofične kardiomiopatije (do 0,2 % u populaciji), odnosno poremećaja karakteriziranim nenormalnim zadebljanjem srčanog mišića unutrašnji slojevi srca ne dobijaju dovoljnu količinu krvi što može dovesti do infarkta I fibrilacije srca, objašnjava doktor Karabeg.

Udarac u prsni koš

Kongenitalne anomalije koronarnih arterija predstavljaju još jedan rizik iznenadnog srčanog zastoja .

- Iznenadni srčani zastoj može nastupiti i nakon, na izgled, običnog udarca u prsni koš pri sudaru dva igrača.Dolazi do potresa srca(commotio cordis) koji može izazvati ventrikularnu fibrilaciju i iznenadni pad sportiste koji zahtjeva hitnu reanimaciju,prije svega debifrilaciju.

Da li povećani napori mogu biti "trigger" ili uzrok povećanih slučajeva iznenadne smrti sportaša?

- Masovniji sport (više sportista), više utakmica i(li) takmičenja te povećani zahtjevi od sportaša da bi se postigli bolji rezultati i(li) oborili rekordi itd. dovode do ekstremnijih napora. Isti napori bi mogli inducirati tahikardiju (prebrz rad srca) koja može dovesti do prestanka rada srca zbog fibrilacije komora srca, kada samo uz pomoć defibrilatora i kardiopulmonalne reanimacije pacijent može biti spašen. Mora se osigurati dostupnost automatiziranih defibrilatora, jednostavnih aparata za naučiti rukovanje (i za nemedicinske radnike) na svakom treningu (i amaterskih klubova i sportskim dvoranama gdje se igra rekreativni sport) ili sportskom takmičenju. I što više ili obavezno prisustvo kvalificiranih medicinskih radnika na svim sportskim treninzima i takmičenjima. Nikad se ne zna kada i gdje može doći do tragedije na sportskom terenu – zaključio je doktor Karabeg.

Sve probleme smo uspješno prebrodili

- Bio sam sa timom FK Sarajevo nekoliko puta u situacijama gubitaka svijesti naših fudbalera. Sve smo uspješno prebrodili... Medicinski tim reprezentacije BiH ima sve uslove, medicinsku opremu i obučenog kadra, dovoljno edukacije da reanimira bilo koga kome bi se to desilo - igraču, članu stručnog štaba ili delegacije, navijaču... Sretan sam što to mogu kazati - kaže na kraju za "Avaz" dr. Karabeg. 

Algoritam reanimacije

- Prepoznavanje problema i aktivacija sistema brzog odgovora;

- Odmah započeti kvalitetnu kardiopulmonalnu reanimaciju;

- Brzo defibrilirati;

- Uključenje osnovne i napredne hitne medicinske pomoći;

- Napredna postreanimacijska potpora,dijagnostika i bolničko zbrinjavanje.