<p>Američka svemirska agencija NASA je podijelila kratki video u kojem ističe svoj plan za pokretanje prve komercijalne usluge dostave na Mjesec.<br></p><h2>14 kompanija</h2><p>Time bi se trebale baviti manje poznate američke kompanije koje isporučuju širok raspon opreme dizajnirane za unapređenje sposobnosti za nauku, istraživanje i komercijalni razvoj Mjeseca.</p>

<p>Očekuje se kako će 14 kompanija s kojima NASA trenutno sarađuje dati ponude za isporuku na površinu Mjeseca kroz inicijativu Commercial Lunar Payload Services (CLPS).</p><p>NASA u sklopu programa Artemis iduće godine namjerava poslati četiri astronauta u prelet Mjesečeve površine prije druge misije, trenutno zakazane za 2025. godinu, kojom će prvi astronauti biti poslani na Mjesec prvi put od posljednje misije u programu Apollo 1972. godine.</p><p>Dugoročni planovi uključujući izgradnju prve stalne baze na Mjesecu za dugotrajne misije astronauta, slično kao u Međunarodnoj svemirskoj postaji u niskoj Zemljinoj orbiti.</p><p>Program Artemis predviđa izvođenje naučnih eksperimenata i testiranje tehnologija. Time bi odabrane kompanije trebale pokazati kako su sposobne pomoći NASA-i u istraživanju Mjeseca i pripremi za ljudske misije.</p><p>Isporuke koje su već planirane uključuju Astrobotic, koji će sljedeće godine poslati NASA-in rover VIPER (kratica za Volatiles Investigating Polar Exploration Rover) na lunarni južni pol i Draper, koji će poslati naučna istraživanja u veliki udarni krater Schrödinger, na drugoj strani Mjeseca, blizu južnog pola, tokom 2025. godine.</p><p>Uspostavom komercijalne usluge dostave na Mjesec trebala bi omogućiti radikalno povećanje količinu naučnih istraživanja i eksperimentiranja.</p><h2>Šalju i ljude</h2><p>Nova komercijalna usluga dostave mogla bi utrti put sličnim uslugama na drugim odredištima, pri čemu će Mars, vjerovatno, biti na vrhu popisa jer se agencija priprema tamo poslati prve ljude, vjerovatno tokom 2030-ih, piše Digital Trends, prenosi Tportal.</p>

Time bi se trebale baviti manje poznate američke kompanije koje isporučuju širok raspon opreme dizajnirane za unapređenje sposobnosti za nauku

NASA pokreće uslugu komercijalne dostave na Mjesec

<p><br></p><p>Grad Utkiagvik na Aljasci bit će obavijen mrakom još najmanje mjesec. Naime, grad je ušao u period polarne noći, zbog čega će biti obavijen tamom sve do kraja januara.</p><h2>"Građanski sumrak"</h2><p>Kako je Sunce posljednji put zašlo krajem novembra, ovaj najsjeverniji američki grad unutar polarnog kruga svjedočit će izlasku Sunca tek 23. januara 2024, oko 13:09 po lokalnom vremenu.</p><p>Do tada 5.123 stanovnika Utkiagvika će doživjeti "građanski sumrak", imajući samo mali pogled na svjetlost u zoru, dok Sunce ostaje skriveno ispod horizonta.</p><p>Godišnji fenomen polarne noći javlja se zbog nagiba Zemlje, ostavljajući grad u dugotrajnom mraku, piše Daily Star.</p><p>Uprkos nedostatku dnevne svjetlosti, i dalje će biti nekoliko sati svakog dana sa minimalnim osvjetljenjem. Ipak, građani će pun sjaj Sunca vidjeti tek krajem januara, a to tada će "uživati" na temperaturama i do -12 stepeni, prenosi LadBible.</p><p>Univerzitet na Aljasci Ferbanks instalirao je web kameru <a href="https://seaice.alaska.edu/gi/observatories/barrow_webcam/">Utkiagvik Sea Ice</a>, koja otkriva kako grad izgleda tokom perioda polarne noći.</p><h2>24 sata sunčeve svjetlosti</h2><p>Kamera koja gleda na "kopneni led" iz centra Utkiagvika pruža vizuelni zapis promjenljivih uvjeta morskog leda, bilježeći ključne trenutke u sezonskoj evoluciji ledenog pokrivača.</p><p>Ove slike pomažu da se dokumentuju značajne prekretnice kao što su formiranje jesenskog leda, stabilan ledeni pokrivač, proljectno otapanje, izgled otopljenih jezera i lomljenje leda tokom leta, piše Telegraf.rs.</p><p>Ovaj period "vječne tame" će na kraju ustupiti mjesto povećanju dnevne svjetlosti kako proljeće stigne, što će dovesti do fenomena 'ponoćnog sunca' tokom ljetnih mjeseci, kada grad ima 24 sata sunčeve svjetlosti.</p>

Najsjeverniji američki grad unutar polarnog kruga svjedočit će izlasku Sunca tek 23. januara 2024.

Ovaj grad bit će u mraku do kraja januara: Šta se krije iza ovog fenomena

<p>Vještačka inteligencija (AI) i 3D snimci ljudskog jezika otkrili su da svako od nas ima različitu površinu jezika.<br></p><h2>Biološka struktura</h2><p>Rezultati nove studije daju izvanredan uvid u biološku strukturu površine našeg jezika i kako se naš osjećaj okusa i dodira razlikuje od osobe do osobe.</p><p>Istraživanje ima ogroman potencijal za otkrivanje individualnih sklonosti ka jelima, razvoj zdravih prehrambenih alternativa i rano dijagnosticiranje oralnih kancera, piše Science Daily.</p><p>Ljudski jezik je vrlo sofisticiran i kompleksan organ. Njegova površina se sastoji od stotina malih ispupčenja – poznatih kao papile – koje učestvuju u okusu, govoru i gutanju.</p><p>Pečurkaste papile sadrže naše senzore okusa, dok končaste papile daju jeziku teksturu i osjećaj dodira. Funkcija ukusa naših pečurkastih papila je dobro istražena, ali se malo zna o razlici u obliku, veličini i obrascu oba oblika papila kod individua.</p><p>Istraživači iz Informatičke škole Edinburškog univerziteta i s Univerziteta u Lidsu obučavali su kompjuterske modele AI da uče iz trodimenzionalnih mikroskopskih snimaka ljudskog jezika, pokazujući specifične osobine papila.</p><p>Vještačka inteligencija je dobila podatke iz više od 2.000 detaljnih snimaka individualnih papila – napravljenih putem silikonskih kalupa jezika 15 osoba.</p><p>Modeli AI su projektirani za bolje razumijevanje individualnih osobina papila i predviđanje starosti i pola učesnika studije. Male količine podataka su upotrijebljene za upoznavanje modela AI s različitim osobinama papila, uz znatnu upotrebu topologije, oblasti matematike koja istražuje kako su izvjesni prostori strukturirani i povezani.</p><p>To je omogućilo da AI predvidi tip papile s preciznošću od 85 posto i odredi poziciju končastih ili pečurkastih papila na površini jezika.</p><p>Izuzetno je što su papile također bile različite kod svih 15 subjekata i individue su mogle biti identificirane s tačnošću od 48 posto na osnovu jedne jedine papile.</p><h2>Presonalizirana ishrana</h2><p>- Bili smo iznenađeni koliko su specifične te mikronske osobine za svaku individuu. Zamislite mogućnost personalizirane ishrane prilagođene uvjetima određenih ljudi i ranjivih populacija koja će im osigurati odgovarajuću ishranu i uživanje u jelu - kaže profesor Rik Sakar s Edinburškog univerziteta, piše Telegraf.</p><p>-Planiramo da upotrijebimo ovu tehniku kombinirajući AI s geometrijom i topologijom radi identifikacije mikronskih crta na drugim biološkim površinama. To može pomoći u ranom detektiranju i dijagnosticiranju neočekivanih izraslina u ljudskim tkivima - dodao je on.</p>

AI i 3D snimci ljudskog jezika otkrili su da svako od nas ima različitu površinu jezika

Vještačka inteligencija otkriva individualnost površine jezika

<p>Velika većina radnika i rukovodilaca, 71 posto, smatra da je kasno popodne najgore vrijeme za posao i da produktivnost najviše opada između 15 i 18 sati, pokazalo je istraživanje firme Slek, podružnice kalifornijske kompanije Sejlsfors.</p><p>Ovo istraživanje je provedeno u saradnji s agencijom Kvaltriks na više od 10.000 ispitanika, prenosi CNBC.</p><p>Pad produktivnosti u kasnim popodnevnim satima je posljedica normalnog cirkadijalnog ritma tijela koji značajno opada između 14 i 17 sati, navode stručnjaci, piše Tanjug.</p><p>- Korporacije pretpostavljaju da su radnici tokom osmosatnog radnog dana jednako produktivni u osam sati ujutro i u 15 sati, ali to jednostavno nije istina - smatra viša potpredsjednica za istraživanje i analizu kompanije Slek Kristina Janzer.</p><p>Zaposlenima se savjetuje da tokom kasnog popodneva obavljaju lakše poslove, naprave kratke pauze ili slušaju omiljenu muziku da bi povećali koncentraciju na radne zadatke.</p><p></p>

Zaposlenima se savjetuje da tokom kasnog popodneva obavljaju lakše poslove, naprave kratke pauze ili slušaju omiljenu muziku

Postoji tačno doba dana kada najviše griješimo na poslu

<p>Prvi putnik u svemir iz Republike Turske trebao bi poletjeti u orbitu u januaru, javlja Anadolija.<br></p><p>- Pukovnik Alper Gezeravči (Gezeravci) će od 9. januara učestvovati u svemirskoj misiji sa španskim, italijanskim i švedskim astronautima - najavio je Mehmet Fatih Kačir (Kacir), turski ministar industrije i tehnologije, na društvenoj mreži X.</p><p>Tokom dvosedmične misije AX3, Gezeravči će učestvovati u 13 različitih naučnih eksperimenata na Međunarodnoj svemirskoj stanici.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Mark your calendar 📅, The <a href="https://twitter.com/hashtag/Ax3?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Ax3</a> mission is targeting a launch date no earlier than Jan. 9, 2024. Lifting off from Florida, our all-European crew will fly on a <a href="https://twitter.com/SpaceX?ref_src=twsrc%5Etfw">@SpaceX</a> Dragon to <a href="https://twitter.com/Space_Station?ref_src=twsrc%5Etfw">@Space_Station</a>. <a href="https://t.co/f6CVSmloAV">pic.twitter.com/f6CVSmloAV</a></p>&mdash; Axiom Space (@Axiom_Space) <a href="https://twitter.com/Axiom_Space/status/1734953317749395565?ref_src=twsrc%5Etfw">December 13, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Turska je odabrala Gezeravčija, pilota turskih zrakoplovnih snaga, kao prvog potencijalnog svemirskog putnika ranije ove godine tokom Teknofesta, glavnog tehnološkog događaja u zemlji.</p><p>Turska svemirska agencija osnovana je 2018. godine, a godinu kasnije je predstavljen svemirski program, kao i namjera da se u svemir pošalje misija s posadom.</p>

Tokom misije, pukovnik Alper Gezeravči će učestvovati u 13 različitih naučnih eksperimenata na Međunarodnoj svemirskoj stanici



Turska šalje prvog astronauta u svemir

<p>Otkriven je skriveni podvodni "grad" ispod okeana na otoku Zakintosu u Grčkoj, što je riješilo dugotrajnu misteriju o njegovom postojanju.<br></p><h2>Ispod morskog dna</h2><p>Još 2013. godine su pronađene misteriozne ruševine uz obalu Zakintosa, trećeg najvećeg Jonskog otočja, po imenu iz grčke mitologije. Ruševine su obuhvatale područje zaljeva Alikanas, prostirale su se na više od 30 hektara i bile su smještene na dubini od dva do šest metara ispod morskog dna.</p>

<p>Na ovom arheološkom nalazištu otkriveni su kameni pločnici i temelji od 20 stupova, s velikim okruglim otvorima u sredini, pretpostavljalo se da su nekada podržavali drvene stupove koji su davno nestali.&nbsp;</p><h2>Kamene ploče</h2><p>Velike kamene ploče sugerirale su na drevne javne zgrade, potičući teorije o mogućoj luci ili drugoj značajnoj građevini.</p><p>Misterija je konačno razriješena kad su arheolozi detaljnije istražili mjesto i uzeli uzorke. Iako su rezultati bili pomalo razočaravajući jer nisu pronađeni tragovi misterioznog podvodnog grada, utvrđeno je da su ruševine prirodno formirane. Radi se o betonskoj građi staroj 5.000 godina, koja je nastala "rijetkim geološkim fenomenom" taloženja mineralnog cementa.</p><p>Uprkos naučnom objašnjenju, lokalno stanovništvo nije uvjereno u prirodno porijeklo ruševina, posebno s obzirom na stare dokumente koji sugeriraju da je nekoć postojalo nešto važno u zaljevu Alikanas.</p>

Radi se o betonskoj građi staroj 5.000 godina, koja je nastala "rijetkim geološkim fenomenom" taloženja mineralnog cementa

U moru nedaleko od Jadranskog pronađen misteriozni podvodni grad: Stručnjake muči kako je nastao

<p>Svjetski ekonomski forum je upozorio da će do 2050. u okeanima biti više plastike nego ribe. Plastika je doslovno posvuda, a nova studija ukazuje na još jedan negativan aspekt zagađenja, odnosno da uobičajeni plastični aditivi odvraćaju morske račiće od razmnožavanja.<br></p><p>- Ova stvorenja obično prebivaju na evropskim obalama te se njima hrane ptice i ribe. Ako postanu ugroženi, to će utjecati na cijeli hranidbeni lanac - rekao je ekotoksikolog Aleks Ford (Alex) sa Univerziteta Portsmouth u Velikoj Britaniji. Britanski naučnici su tokom niza eksperimenata izložili sićušnu vrstu rakova (Echinogammarus marinus) samo četiri od oko 10.000 mogućih hemijskih aditiva koji se mogu pronaći u plastici. </p><h2>Dvije hemikalije se više ne smiju koristiti u Evropi</h2><p>- Odabrali smo ova četiri aditiva jer je već utvrđeno da možda predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje. Dvije hemikalije (DBP i DEHP) se više ne smiju koristiti u Evropi. Za druge dvije trenutno nema ograničenja i nalaze se u mnogim kućanskim proizvodima. Htjeli smo istražiti kakav utjecaj ove hemikalije imaju na parenje rakova - rekla je toksikologinja Bidemi Grin-Ojo sa Univerziteta Portsmouth. </p><p>Uprkos nedavno uvedenim propisima, tri od četiri testirane hemikalije nalaze se među 30 najčešćih hemikalija u površinskim i podzemnim vodama Engleske. Rezultati su pokazali da sve četiri hemikalije smanjuju uspješnost parenja rakova, uzrokujući promjene u ponašanju, piše Science Alert.</p><h2>Hemikalije uzrokovale i pad broja spermija</h2><p>Dodatno, dvije testirane hemikalije, TPHP i DBP, uzrokovale su pad broja spermija., piše Index.hr.</p><p>- Životinje koje smo testirali bile su izložene mnogo većim koncentracijama nego što ih inače ima u okolišu. No svejedno možemo reći da te hemikalije mogu utjecati na broj spermija - kazao je Ford.</p><p>- Primjerice, pretpostavljamo da bi izlaganje račića hemikalijama tokom dužeg vremenskog razdoblja ili tokom kritičnih faza njihovog razvoja moglo utjecati na nivoa i kvalitetu njihove sperme - dodao je.</p><p>Tokom pokusa u laboratoriju, jedinke E. marinus izložene niskim nivooima NBBS-a, TPHP-a i DEHP-a, manje su se parile. Ako plastični aditivi doista ometaju reprodukciju životinja, onda bi naša ovisnost o plastici mogla pridonijeti šestom masovnom izumiranju na Zemlji.</p><p>- Moramo što više istražiti na koji sve način hemikalije u plastici utječu na ponašanje životinja. Svako odskakanje od bitnih modela ponašanja, poput hranjenja ili razmnožavanja, može smanjiti šanse za preživljavanje - rekla je Green-Ojo. </p><p>Istraživanje naziva<a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0269749123019486?via%3Dihub"> Evaluation of precopulatory pairing behaviour and male fertility in a marine amphipod exposed to plastic additives</a> objavljeno je u časopisu Environmental Pollution.&nbsp;</p>

Ako postanu ugroženi, to će utjecati na cijeli hranidbeni lanac

Sićušne morske životinje zbog plastičnog otpada gube volju za razmnožavanjem

<p>Ovih dana mnogi ljudi se nadaju vedrom noćnom nebu kako bi mogli vidjeti zvijezde padalice. U toku je vrhunac godišnje kiše meteora Geminida, oblaka krhotina koje je za sobom ostavio asteroid 3200 Phaethon.<br></p><h2>Bijela pruga</h2><p>Zvijezda padalica nastaje kada komad stijene ili prašine koji putuje svemirom udari u Zemljinu atmosferu velikom brzinom, uzrokujući sagorijevanje i stvarajući pritom svijetlu bijelu prugu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="en" dir="ltr">Look up!<br><br>A few weeks ago I was lucky enough to capture a shooting star on video. It was over in the blink of an eye, so the second part of the video shows it slowed down. The path of the meteor is straight, but it does look wonky, due to my hand movement and the camera trying to… <a href="https://t.co/EvlUGAxRu0">pic.twitter.com/EvlUGAxRu0</a></p>&mdash; Andreas Mogensen (@Astro_Andreas) <a href="https://twitter.com/Astro_Andreas/status/1734930635809063149?ref_src=twsrc%5Etfw">December 13, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Meteorski roj Geminida na umu je imao i danski astronaut Andreas Mogensen, koji je podijelio kratki snimak koji pokazuje kako zvijezda padalica izgleda iz svemira, tačnije Međunarodne svemirske postaje oko 400 kilometara iznad Zemlje.</p><p>Snimak je nastao prije nekoliko sedmica. Iako je meteora zapravo ravna, na videu izgleda nepravilno zbog pomicanja kamere.</p><p>Kišu meteora Geminida zabavno je posmatrati jer može ponuditi više od 100 zvijezda padalica na sat. Za to nije potrebna nikakva posebna oprema, piše Digital Trends, prenosi Tportal.</p>

Danski astronaut Andreas Mogensen snimio je meteorski roj Geminide u sudaru sa Zemljinom atmosferom

Zanima vas kako zvijezde padalice izgledaju iz svemira: Pogledajte!

<p>Poput svakog tipičnog automobila, kuće ili društva, brzina kojom se dijelovi našeg tijela raspadaju razlikuje se od dijela do dijela. Studija koju su vodili istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Stanford, potpomognuti stručnjacima Univerziteta u Vašingtonu, Kalifornijskog univerziteta u San Francikcu, Medicinskog fakulteta Albert Einstein i medicinskog centra Montefiore, pokazala je da naši organi stare različitim brzinama. A kad je starost nekog organa posebno veća u poređenju s drugim ljudima iste dobi, to povećava rizik od bolesti povezanih s tim organom i raniju smrt.<br></p><h2>Intervencija prije simptoma</h2><p>Prema istoj studiji, svaka peta naizgled zdrava osoba starija od 50 godina u sebi nosi barem jedan organ koji stari jako ubrzano. Dobra je vijest da se takav organ može locirati uz pomoć jednostavnog krvnog testa i onda primijeniti odgovarajuću terapiju mnogo prije nego što se pojave klinički simptomi, piše Bug.hr.</p><p>- Možemo procijeniti biološku starost organa kod naizgled zdrave osobe. To zauzvrat predviđa rizik osobe za bolest povezanu s tim organom - tvrde istraživači u radu koji objavljuje časopis Nature.</p><h2>11 ključnih organa</h2><p>Naučnici su dosad iznašli više načina na koji će nizom biomarkera izračunati nečiju biološku dob koja se ne mora poklapati kronološkom dobi, odnosno brojem godina koje su prošle od nečijeg rođenja. Nova studija otišla je korak dalje jer je izračunala brojke za svaki od 11 ključnih organa, organskih sistema ili tkiva: srce, masno tkivo, pluća, imunološki sistem, bubrege, jetru, mišić, gušteraču, mozak, vaskulaturu i crijeva.</p><p>Kad su uporedili biološku starost svakog od ovih organa za svakog pojedinca s drugim ljudima bez očitih teških bolesti, otkrili su da je 18,4 posto starijih od 50 godina imalo barem jedan organ koji stari znatno brže od prosjeka. Te su osobe, kažu, pod povećanim rizikom od bolesti tog organa u sljedećih 15 godina. Svaki 60. čovjek ima dva organa koja biološki stare većom brzinom i kod tih ljudi rizik od smrti uvećava se 6,5 puta.</p><h2>Biološko starenje organa</h2><p>Uz pomoć za tu priliku razvijenog algoritma istraživači su procijenili razine gotovo 5.000 proteina u krvi i utvrdili da ih gotovo 1.000 potječe iz jednog ili drugog organa i povezali nenormalne razine tih proteina s njihovim ubrzanim starenjem, podložnosti bolestima i smrtnosti.</p><p>Razlike između stvarne starosti organa i njegove procijenjene starosti na temelju algoritamskih proračuna uočene su kod 10 od 11 proučavanih organa; jedina iznimka bila su crijeva. Organ koji ubrzano stari nosi sa sobom 15 do 50 posto veći rizik od smrtnosti tokom sljedećih 15 godina, ovisno o tome koji je organ zahvaćen, pokazalo je istraživanje.</p><h2>Patentirana metoda</h2><p>Osobe s ubrzanim starenjem srca bile su tako izložene 2,5 puta većem riziku od zatajenja srca, a oni sa "starijim" mozgovima imali su 1,8 puta veću vjerovatnost kognitivnog pada tokom pet godina nego oni s "mladim" mozgovima. Uočena je i snažna povezanost između rezultata ekstremnog starenja bubrega i hipertenzije i dijabetesa te između ekstremnog starenja srca i fibrilacije atrija i srčanog udara.</p><p>Istraživači su predali zahtjev patentnom uredu i osnovali su kompaniju koja će pokušati komercijalizirati rješenje koje bi moglo pomoći da se u budućnosti protiv bolesti borimo prije nego što se pojavi.</p>

Biološko starenje pojedinih organa u ljudskom tijelu može se otkriti analizom različitih proteina u krvi i time predvidjeti rizik od budućih bolesti

Novi krvni test otkriva koji će nam organ otkazati prvi

<p>Hormonska tableta primodos za testiranje trudnoće može oštetiti fetus kod nekih trudnica, pokazala je nova studija švedskih naučnika. Ova tableta prestala se koristiti još 1978. godine.<br></p><h2>Tablete primodos</h2><p>Naučna studija je pokrenuta nakon što je navodna žrtva lijeka pokrenula sudski spor protiv proizvođača tablete primodos, hormonske pilule koja je najviše korištena tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća i švedskog ministarstva zdravstva, prenosi Sky News.</p><p>Ovaj izvještaj koji je uradio švedski profesor farmakologije i toksikologije otkriva da je korištene tablete primodos moglo oštetiti fetus na sličan način kao i neki lijekovi za prekid trudnoće.</p><p>Profesor Bengt Danielson, koji se 35 godina bavi proučavanjem sigurnosti lijekova i teratologijom (nauka koja se bavi abnormalnostima fiziološkog razvoja), proveo je dvije godine analizirajući podatke iz studija o hormonskim testovima trudnoće (HPT) i zaključio da ovaj preparat ima potencijal da izazove niz urođenih problema udova, skeletne malformacije i kardiovaskularne defekte.</p><h2>&nbsp;Neuspjeli proces</h2><p>Međutim, studija profesora Danielsona sugeriše da HPT imaju potencijal i za treći ishod - da započnu neuspjeli proces abortusa, što dovodi do kontrakcija maternice i krvarenja kod nekih trudnica, najvjerovatnije onih žena koje imaju prirodno niži nivo hormona progesterona tokom trudnoće.</p>

Profesor Bengt Danielson proveo je dvije godine analizirajući podatke

Jedan test trudnoće mogao je oštetiti fetus: Šokantno otkriće švedskih naučnika

<p>Dok Ginisova knjiga svjetskih rekorda službeno navodi Djoser Step piramidu u Egiptu kao najstariju piramidu na svijetu (oko 2.630. pr. n. e.), jedan rad objavljen u oktobru tvrdi da je sloj piramide Gunung Padang u Indoneziji izgrađen još 25.000. pr. n. e. - iako postoje sumnje je li struktura uopće ljudskog porijekla.<br></p><p>U istraživanju koje je predvodio Deli Hilman Natavidjaja (Danny Natawidjaja) s Indonezijskog instituta za nauku, objavljeno u časopisu Archaeological Prospection, akademici tvrde da "jezgra piramide sastoji se od pažljivo oblikovanog masivnog andezitskog lave" i da je "najstariji konstrukcijski" element piramide "vjerovatno nastao kao prirodni brijeg od lave prije nego što je oblikovan i zatim arhitektonski obuhvaćen".</p><p>- Ovo istraživanje osvjetljava napredne vještine zidanja koje potječu iz posljednjeg ledenog doba. Ovaj nalaz izaziva konvencionalno vjerovanje da je ljudska civilizacija i razvoj naprednih građevinskih tehnika nastao samo dolaskom poljoprivrede prije otprilike 11.000 godina. Dokazi s Gunung Padanga i drugih mjesta, poput Gobekli Tepea u Turskoj, sugeriraju da su napredne građevinske prakse već bile prisutne kad poljoprivreda možda još nije bila izmišljena - tvrde naučnici.</p>

<p>Akademici također tvrde da graditelji "mora da su posjedovali izuzetne vještine zidanja", ali jedan britanski arheolog odbacuje rad, tvrdeći da je "iznenađen što je objavljen u takvom obliku".</p><p>Flint Dibl (Dibble) s Univerziteta u Kardifu rekao je časopisu Nature da nema jasnih dokaza koji sugeriraju da su zakopani slojevi izgrađeni od ljudi.</p><p>- Materijal koji se kotrlja nizbrdo će se, prosječno, postaviti sam - rekao je, dodajući da nema dokaza da se “radi ili bilo šta što ukazuje na to da je čovjek napravio”.</p><p>U međuvremenu, Bil Farlej (Bill Farley), arheolog sa Southern Connecticut State University, tvrdi da "uzorci tla starosti 27.000 godina s Gunung Padanga, iako tačno datirani, ne pokazuju znakove ljudske aktivnosti, poput ugljena ili koštanih fragmenata".</p><p>Natavidjaja je odgovorio na kritike rekavši da "stvarno pozdravljamo istraživače iz cijelog svijeta koji bi željeli doći u Indoneziju i provesti istraživački program na Gunung Padangu", dok je saurednik Archaeological Prospection potvrdio pokretanje istrage u vezi s radom.</p>

Ovo istraživanje osvjetljava napredne vještine zidanja koje potječu iz posljednjeg ledenog doba

Stručnjaci tvrde da navodnu najstariju piramidu na svijetu nisu napravili ljudi

<p>Velike dijelove Kineskog zida drži „biokora“, tanak sloj organskog materijala koji sprečava eroziju ovog arhitektonskog čuda. Naučnici su to otkrili dok su analizirali segmente zida, koji je dugačak oko 21.000 kilometara i građen nekoliko stoljeća kao vid zaštite imperije od vanjskog svijeta, piše <a href="https://www.livescience.com/archaeology/the-great-wall-of-china-is-being-held-together-by-biocrusts">LiveScience</a>.<br></p><h2>Mješavina materijala</h2><p>Tokom izgradnje drevni graditelji su često koristili cigle sabijene zemlje, koje su imale mješavinu materijala poput zemlje i šljunka, a onda pravili masovne zidove. Iako su ovi materijali podložniji eroziji od stijena, na njima često raste „biokora“.</p><p>Ovaj živi malter ima modrozelene bakterije (cijanobakterije), mahovinu i lišajeve koji jačaju tu konstrukciju, posebno u sušnim dijelovima zemlje, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu Science Advances.</p><p>- Drevni graditelji znali su koji će materijal učiniti strukturu stabilnijom. Da bi pojačali njenu mehaničku snagu, cigle od sabijene zemlje su uvijek pravljene od gline, pijeska i drugih ljepljivih materijala poput kreča. Ti materijali bili su plodno tlo za organizme da razviju „biokoru“ – rekao je za LiveScience Bo Šijao, profesor Koledža za zemaljske nauke i tehnologiju Kineskog poljoprivrednog univerziteta u Pekingu, piše Nauka.rs.</p><h2>67 posto uzoraka imalo „biokoru“</h2><p>Da bi provjerili snagu i integritet Velikog kineskog zida, istraživači su sakupljali uzorke na osam različitih dijelova izgrađenih između 1368. i 1644., tokom dinastije Ming. Otkrili su da je 67 posto uzoraka imalo „biokoru“. Otkrili su da je „biokora“ tri puta jača od obične sabijene zemlje. Posebno su bili jaki dijelovi s mahovinom, pokazala je studija.</p><p>Razlog za to je što modrozelene bakterije i drugi organizmi u „biokori“ luče supstance poput polimeta, koji čvrsto spajaju čestice sabijene zemlje i jačaju „strukturalnu stabilnost stvarajući nešto nalik cementu“, navodi Šijao.</p>

Naučnici su ispitali dijelove arhitektonskog čuda i otkrili šta sprečava njegovu eroziju

Otkrivena tajna izdržljivosti Kineskog zida: Živi materijal zaslužan za nevjerovatnu čvrstinu

<p>Kako starimo, zdravlje našeg mozga postaje ključno za održavanje opće dobrobiti. Kognitivni pad prirodni je dio starenja, ali nova istraživanja pokazuju da određeni vitamini i minerali mogu igrati ključnu ulogu u očuvanju funkcije mozga i sprečavanju opadanja uzrokovanog starenjem.<br></p><h2>Omega-3 masne kiseline</h2><p>Omega-3 masne kiseline, posebno eikosapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA), sastavni su sastojci membrana moždanih ćelija. Ove masne kiseline pokazuju protuupalna i antioksidativna svojstva, potičući zdravu funkciju mozga. Masna riba poput lososa, oraha, lanenih sjemenki i chia sjemenki izvrstan su izvor omega-3 masnih kiselina. Redovna konzumacija može smanjiti rizik od kognitivnog pada i pridonijeti cjelokupnom zdravlju mozga.</p><h2>Fosfatidilserin</h2><p>Fosfatidilserin je fosfolipid koji je ključna komponenta staničnih membrana, posebno u mozgu. Ima ulogu u otpuštanju neurotransmitera i proučavan je zbog njegovog potencijala da podrži kognitivnu funkciju. Dok tijelo proizvodi fosfatidilserin, dostupni su i dodaci dobiveni iz soje ili drugih izvora, prenosi Times of India.</p><h2>Antioksidansi (vitamini C i E)</h2><p>Antioksidansi, poput vitamina C i E, igraju ključnu ulogu u zaštiti mozga od oksidativnog stresa. Oksidativni stres, uzrokovan slobodnim radikalima, može doprinijeti kognitivnom opadanju povezanom sa starenjem. Citrusno voće, bobičasto voće, orašasti plodovi, sjemenke i zeleno lisnato povrće bogati su izvori vitamina C, dok se vitamin E nalazi u namirnicama poput badema, sjemenki suncokreta i špinata.</p><h2>Vitamin D</h2><p>Vitamin D ne samo da je vitalan za zdravlje kostiju već također igra ulogu u kognitivnoj funkciji. Receptori za vitamin D nalaze se u cijelom mozgu, a odgovarajući nivoi mogu podržati neuroprotekciju. Izlaganje sunčevoj svjetlosti prirodan je način za podizanje nivoa vitamina D, a može se dobiti i iz obogaćene hrane i dodataka prehrani.</p><h2>B vitamini (B6, B9, B12)</h2><p>B-vitamini su neophodni za razne funkcije mozga, uključujući sintezu neurotransmitera i održavanje mijelina, zaštitnog omotača nervnih vlakana. Vitamin B6 nalazi se u bananama, krompiru i peradi, dok vitamin B9 (folat) ima u izobilju u lisnatom povrću, grahu i leći. Vitamin B12, ključan za neurološko zdravlje, prvenstveno se nalazi u životinjskim proizvodima, a nedostaci mogu doprinijeti kognitivnom padu.</p><h2>Magnezij</h2><p>Magnezij je uključen u više od 300 enzimskih reakcija u tijelu, uključujući one povezane s radom mozga. Pomaže u regulaciji neurotransmitera, potiče sinaptičku plastičnost i poboljšava kognitivnu izvedbu. Hrana bogata magnezijem uključuje orašaste plodove, sjemenke, cjelovite žitarice i lisnato zeleno povrće.</p><h2>Cink</h2><p>Cink je esencijalni mineral koji igra ulogu u sinaptičkom prijenosu i doprinosi strukturi proteina u mozgu. Nalazi se u hrani poput mesa, mliječnih proizvoda, orašastih plodova i mahunarki. Odgovarajuće razine cinka podržavaju cjelokupnu kognitivnu funkciju i mogu doprinijeti neuroprotekciji.</p><h2>Kurkumin</h2><p>Kurkumin, aktivni spoj kurkume, ima snažna protuupalna i antioksidativna svojstva. Istraživanja pokazuju da kurkumin može imati neuroprotektivne učinke, potencijalno smanjujući rizik od kognitivnog opadanja povezanog sa starenjem. Uključivanje kurkume u kuhanje ili uzimanje dodataka kurkumina može pružiti kognitivne prednosti.</p>

Kako starimo, zdravlje našeg mozga postaje ključno za održavanje opće dobrobiti

Vitamini i minerali koji usporavaju starenje mozga

<p>U jednom od najsveobuhvatnijih istraživanja do sada tim naučnika s McGill univerziteta u Kanadi sve je detaljnije promotrio utjecaj piercinga na mikrobiom kože, otkrivajući neobične promjene u živim svjetovima mikroorganizama na našoj koži.&nbsp;</p><h2>Prikupili brisove</h2><p>U partnerstvu s lokalnim salonima za tetoviranje, istraživači su prikupili brisove kože s 28 volontera koji su radili pirsinge na ušima.<br></p><p>Prvi brisovi uzeti su prije piercinga, a zatim su tokom sljedeće dvije sedmice prikupljani uzorci. Cilj istraživanja bio je bolje razumjeti naglu promjenu u okolišu mikrobioma, što uključuje sve, od oblika kože do njene temperature, kako bi se sagledao utjecaj na mikroorganizme koji žive u blizini.</p><p>Gledano iz perspektive bakterija, eukariota i drugih mikroskopskih organizama koji nastanjuju kožu, piercing je kataklizmički događaj, poput velikog potresa ili udara meteora, i to se potvrdilo analizom mikrobioma, prenosi Science Alert.</p><p>- Uočili smo da je novi okoliš piercinga tokom vremena značajno povezan s većom bioraznolikošću i ekološkom složenošću, s temeljnim razlikama u prirodi biotskih interakcija u poređenju s izloženom kožom režnja uha - pišu istraživači u svom objavljenom radu.</p><p>Proces piercinga započinje sterilizacijom kože, efikasno čišćenjem ''terena'' od mikroba i pružanjem novog prostora za novu mikrobnu zajednicu.</p><p>Nakon toga, primijećena je veća bioraznolikost i ekološka složenost. Što se tiče mikrobiote, ova područja počela su se više podudarati s drugim vlažnim dijelovima kože, poput onih koje biste pronašli u pazušnom dijelu ili nosu.</p><p>Posebno su prisutne bakterije Staphylococcus epidermidis i Cutibacterium acnes oko piercinga. Oboje su potencijalno opasni, ali kada postoje zajedno na istom mjestu, obično održavaju ravnotežu jedni s drugima.</p><h2>Uravnotežen mikrobiom</h2><p>Iako probadanje kože nije ništa novo i prakticira se hiljadama godina, ovo je prvi put da naučnici mogu detaljno promatrati moguće posljedice za najmanje životne oblike na površini kože.</p><p>Kao i na mnogim drugim mjestima na i u našim tijelima, mikrobiom kože mora ostati pažljivo uravnotežen kako bi nas održao zdravima. Proučavanje piercinga i njihovih posljedica moglo bi nam pomoći saznati više o tome kako održavati tu ravnotežu.</p>

Gledano iz perspektive bakterija, eukariota i drugih mikroskopskih organizama koji nastanjuju kožu, piercing je kataklizmički događaj

Evo šta se događa s vašim organizmom nakon bušenja ušiju

<p><br></p><p>Betelgez, jedna od najsjajnijih zvijezda na našem nebu, u posljednjih se nekoliko godina počela jako čudno ponašati. Crveni superdiv, koji se nalazi u sazviježđu Oriona, naglo je zatamnio 2019., zbog čega su se neki astronomi zapitali hoće li eksplodirati.</p><h2>Asteroid 319 Leona</h2><p>Sada nam Betelgez opet sprema jedno zanimljivo iznenađenje. Naime, naučnici predviđaju da će 12. decembra nakratko nestati s našeg noćnog neba. Ali ne zbog eksplozije ili nekog sličnog kataklizmičkog događaja. Za njegovo iščeznuće će biti odgovoran asteroid 319 Leona koji će proći ispred crvenog diva i blokirati naš pogled prema zvijezdi.</p><p>Betelgez je jedna od najvećih zvijezda koje poznajemo, njen poluprečnik jednak je udaljenosti Marsa od Sunca ili možda čak i Jupitera. Crveni div poput Betelgeza živi brzo i umire mlad jer potroši svoje vodikovo gorivo za manje od 10 miliona godina. Pri svom kraju eksplodira u supernovu - iznimno snažnu eksploziju.</p><p><br></p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Size comparison: Betelgeuse and the Sun <a href="https://t.co/ZtlzJyRzvB">https://t.co/ZtlzJyRzvB</a></p>&mdash; DIAS (@DIAS_Dublin) <a href="https://twitter.com/DIAS_Dublin/status/879328079310708736?ref_src=twsrc%5Etfw">June 26, 2017</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Šta bi se dogodilo da eksplodira</h2><p>U slučaju da eksplodira u supernovu, Betelgez bi mogao tokom nekoliko sedmica ili čak mjeseci snažno zasjati na našem nebu te možda čak zasjeniti i sjaj Mjeseca. Nažalost, vjerovatno ipak nećemo svjedočiti ovakvom svemirskom događaju. Iako je Betelgez na rubu smrti, spektakl supernove ćemo vjerovatno morati pričekati još nekih 100.000 godina, piše Index.hr.</p><p>Asteroidi i inače često prolaze ispred raznih zvijezda, ali su obično toliko veliki da potpuno zaklone njenu svjetlost. To neće biti slučaj s 319 Leonom, koji će taman toliko "prekriti" Betelgez da ćemo, u slučaju da cijelu predstavu promatramo kroz moćan teleskop, moći vidjeti svojevrsnu pomrčinu, odnosno "vatreni prsten".</p><p>Asteroid će blokirati najveći dio svjetlosti crvenog superdiva, ali će ipak ostati nešto od njenog sjaja, zbog čega će naučnici u opservatorijima moći posmatrati neke od tamnijih karakteristika zvijezde i analizirati na koji se način vrući plin kreće oko umirućeg Betelgeza.</p><p>- To bi nam moglo pojasniti fiziku iza crvenih superdivova i kako oni izbacuju svoj zvjezdani vjetar - kazao je za Business Insider astrofizičar Miguel Montarges s Pariskog opservatorija, dodajući kako bi materijal iz zvijezde mogao proizvesti novi solarni sistem.</p>

Betelgez je jedna od najvećih zvijezda koje poznajemo, njen poluprečnik jednak je udaljenosti Marsa od Sunca

Betelgez opet sprema jedno zanimljivo iznenađenje

S neba će nakratko nestati jedna od najsjajnijih zvijezda

<p>Naučnici sada kažu da je očuvanost ove životinje, i dvije male nesrećne bebe koje je pojeo, bacila novo svjetlo na način na koji su živeli ovi predatori.</p><h2>Lovili mlade dinosauruse</h2><p>- Ovo je dobar dokaz da su tiranosauridi drastično mijenjali dijetu kako su rasli - kaže dr. Darla Zelenicki sa Univerziteta Kalgari.</p><p>Primjerak koji je otkriven je mladi gorgosaurus, pripadnik roda Tiranosauride, i blizak rođak džinovskog ti-reksa. Ovaj konkretan primjerak je imao 7 godina kad je uginuo (tinejdžerski uzrast, rečeno ljudskim rječnikom), i imao je oko 330 kilograma (deseti dio težine koju je dostizao odrasli gorgosaurus).</p><p>U njegovom grudnom košu, tamo gdje je bio želudac, pronađene su kosti dvije bebe pticolikog dinosaurusa zvanog citipes.</p><p>- Znamo da su ovi tinejdž tiranosauridi lovili male, mlade dinosauruse - rekla je dr Zelenicki, jedna od vođa tima naučnika koji su objavili svoj rad u žurnalu Science Advances.</p><p>Niz ranijih fosilnih dokaza, uključujući i tragove ujeda tiranosaurida na kostima većih dinosaurusa, omogućili su naučnicima da izgrade sliku o tome kako su napadali gorgosaurusi i kako su jeli velike biljojede koji su živjeli u krdima.</p><h2>Gutali ih cijele</h2><p>Dr. Fransoa Terijen iz Muzeja paleontologije Rojal Tajrel opisao je ove odrasle tiranosauride kao životinje koje su se hranile "nediskriminativno".&nbsp;</p><p>- Vjerovatno su napadali velike biljojede, grizli kroz kosti i otkidali meso - rekao je on za BBC.</p><p>Ali dr. Zelenicki tvrdi da su manji, nezreli tiranosauridi bili nespremni da skoče u krdo rogatih dinosaurusa teških i po nekoliko tona.</p><p>Kad je riječ o ovom konkretnom fosilu, dr. Zelenicki i njen tim su pronašli noge malih dinosaurusa na mjestu gdje je bio stomak gorgosaurusa, što znači da je ovaj predator "volio batake", kao najmesnatiji dio.</p><p>Gorgosaurusi su kao mladi bili mišićavi i vitki, a kako su rasli, pretvarali su se u džinove koji su hodali sporije, ali su bili mnogo snažniji.</p><p>Dok su odrasli gorgosaurusi grizli i otkidali meso svojim moćnim zubima, mladi gorgosaurusi su napadali manji plijen i gutali ga cijelog.</p>

NASA pokreće uslugu komercijalne dostave na Mjesec

Ovaj grad bit će u mraku do kraja januara: Šta se krije iza ovog fenomena

Vještačka inteligencija otkriva individualnost površine jezika

Postoji tačno doba dana kada najviše griješimo na poslu

Turska šalje prvog astronauta u svemir

U moru nedaleko od Jadranskog pronađen misteriozni podvodni grad: Stručnjake muči kako je nastao

Sićušne morske životinje zbog plastičnog otpada gube volju za razmnožavanjem

Zanima vas kako zvijezde padalice izgledaju iz svemira: Pogledajte!

Novi krvni test otkriva koji će nam organ otkazati prvi

Jedan test trudnoće mogao je oštetiti fetus: Šokantno otkriće švedskih naučnika

Stručnjaci tvrde da navodnu najstariju piramidu na svijetu nisu napravili ljudi

Otkrivena tajna izdržljivosti Kineskog zida: Živi materijal zaslužan za nevjerovatnu čvrstinu

Vitamini i minerali koji usporavaju starenje mozga

Evo šta se događa s vašim organizmom nakon bušenja ušiju

S neba će nakratko nestati jedna od najsjajnijih zvijezda

Otkriveno šta je posljednje pojeo najstrašniji stvor koji je živio na Zemlji

Nauka

NASA pokreće uslugu komercijalne dostave na Mjesec

Ovaj grad bit će u mraku do kraja januara: Šta se krije iza ovog fenomena

Vještačka inteligencija otkriva individualnost površine jezika

Postoji tačno doba dana kada najviše griješimo na poslu

Turska šalje prvog astronauta u svemir

U moru nedaleko od Jadranskog pronađen misteriozni podvodni grad: Stručnjake muči kako je nastao

Sićušne morske životinje zbog plastičnog otpada gube volju za razmnožavanjem

Zanima vas kako zvijezde padalice izgledaju iz svemira: Pogledajte!

Novi krvni test otkriva koji će nam organ otkazati prvi

Jedan test trudnoće mogao je oštetiti fetus: Šokantno otkriće švedskih naučnika

Stručnjaci tvrde da navodnu najstariju piramidu na svijetu nisu napravili ljudi

Otkrivena tajna izdržljivosti Kineskog zida: Živi materijal zaslužan za nevjerovatnu čvrstinu

Vitamini i minerali koji usporavaju starenje mozga

Evo šta se događa s vašim organizmom nakon bušenja ušiju

S neba će nakratko nestati jedna od najsjajnijih zvijezda

Otkriveno šta je posljednje pojeo najstrašniji stvor koji je živio na Zemlji