<p>Trinaest figurica pronađeno je u ruševinama Pompeje, što je otkriće za koje stručnjaci navode da pruža dokaz o paganskim ritualnim tradicijama u drevnom rimskom gradu.<br></p><h2>Figurice od terakote&nbsp;</h2><p>Figurice od terakote su nađene u uspravnom položaju i pretpostavlja se da su stajale na polici u hodniku jedne kuće koja je predmet nedavnih iskopavanja u arheološkom parku na jugu Italije, prenio je "The Guardian".</p><p>Arheolozi su u saopćenju naveli da Božićne jasle očigledno nisu dio tradicije u paganskom rimskom gradu, koji je zbrisan erupcijom Vezuva 79. godine nove ere, ali vjeruju da su relikvije korištene kao dio paganskog rituala s obzirom na način na koji su raspoređene.</p><p>Čini se da neke od figurica u ljudskom liku odaju počast mitu o kultnoj boginji Kibeli i njenoj tragičnoj ljubavi, Atisu. </p><p>Druge figurice prikazuju glavu pijetla, badem, orah i šišarke.</p><p>U hodniku u kome su pronađeni, nalazili su se i ukrasi na zidovima.</p><p>Figurice su pronađene u blizini Kuće Lede i Labuda, koja je dobila ime po senzualnoj fresci koja prikazuje grčki mit, pronađenoj u jednoj od prostorija kuće 2019. godine, gdje se trenutno odvijaju radovi na iskopavanju i restauraciji.</p><h2>Kuća bogatog trgovca</h2><p>Vjeruje se da je kuća pripadala bogatom trgovcu koji je ukrasio svoj dom freskama inspiriranim mitovima.</p><p>Ruševine Pompeje otkrivene su u 16. stoljeću i nastavljaju da pružaju uvid u život u drevnom gradu, navodi Tanjug.</p>

Čini se da neke od figurica u ljudskom liku odaju počast mitu o kultnoj boginji Kibeli i njenoj tragičnoj ljubavi Atisu

Paganski običaj: U ruševinama Pompeje pronađeno 13 figurica

<p>NGC 2264 je klaster protozvijezda starih između jednog i pet miliona godina. Skup zvijezda sadrži one koje su veće, kao i one manje od našeg Sunca - u rasponu od nekih s manje od desetine mase Sunca do onih s oko sedam Sunčevih masa.</p><h2>Plava i bijela svjetla</h2><p>- Nova kompozitna slika NGC 2264 povećava sličnost s božićnim drvcem - rekli su NASA-ini astronomi.</p><p> X-zrake koje je otkrio NASA-in Chandra X-ray Observatory predstavljene su kao plava i bijela svjetla i nalikuju blicajućim lampicama na drvcu.</p>

<p>- Optički podaci iz NSF-ovog 0,9-m teleskopa WIYN na Kitt Peaku predstavljeni su oštrim zelenim linijama i oblicima, koji stvaraju grane i iglice u obliku stabla. Infracrveni podaci iz Two Micron All Sky Surveya (2MASS) pokazuju zvijezde u prednjem i pozadinskom planu kao blještave mrlje bijele naspram tame svemira - piše Sci.News.</p><h2>Male zvijezde</h2><p>Mlade zvijezde, poput onih u NGC 2264, nestabilne su i podvrgnute jakim bljeskovima X-zraka i drugih varijacija koje se vide u različitim vrstama svjetlosti.</p><p>- Međutim koordinirane, treptajuće varijacije prikazane u animaciji su umjetne kako bi se naglasile lokacije zvijezda koje se vide na rendgenskim zrakama, kao i sličnost ovog objekta s božićnim drvcem - rekli su astronomi. Varijacije zvijezda u stvarnosti, kažu iz NASA-e, nisu sinhronizirane.</p><p>- Te varijacije koje su promatrali Chandra i drugi teleskopi nastaju zbog nekoliko procesa. Neki od njih povezani su s aktivnostima koje uključuju magnetska polja, uključujući baklje poput onih koje doživljava Sunce (samo puno jačih), a tu su i vruće tačke i tamna područja na površinama zvijezda koja ulaze i izlaze iz vidokruga dok se one okreću.</p><p>Što god se krilo u udaljenom klasteru zvijezda, ovaj očaravajući kosmički prizor stigao je u pravom trenu za blagdane, piše Tportal.</p>

''Klaster božićnog drvca'', također poznat kao NGC 2264, udaljen je otprilike 2.600 svjetlosnih godina i nalazi se u zviježđu Jednoroga

NASA objavila fotografiju ''svemirskog božićnog drvca'': Čestitka iz svemira

<p>Kada učite novi jezik, određene moždane zone poboljšavaju svoju funkcionalnost i veličinu.<br></p><p>Tu se izdvaja Brokina zona, koja je obično na lijevoj moždanoj hemisferi i uključena je u proizvodnju jezika.</p><p>Kod bilingvalne djece oba jezika se obrađuju u istoj oblasti odnosno moždanoj zoni. Ipak, kada odrasli nauče novi jezik, zasebna zona se razvija blizu prve.</p><p>Neki odrasli uče brže, pa je jedna studija pokazala razlike u moždanim zonama koje su se promijenile. Naime, hipokampus i Brokina zona su se najviše mijenjali kod ljudi koji brže uče, a motorni korteks kod ljudi koji sporije uče nove jezike.</p><p>Neki efekti zavise i od maternjeg jezika osobe.</p><p>Naprimjer, Japanci ne mogu lako da razlikuju glasove ''R'' i ''L'' kada uče engleski jezik, jer u njihovom mozgu oba ova zvuka aktiviraju istu moždanu zonu. Međutim, kod ljudi čiji je maternji jezik engleski, ova dva zvuka aktiviraju dvije različite moždane zone.</p><p>Uopćeno, učenje novog jezik poboljšava funkciju mozga, osiguravajući bolje pamćenje, više mentalne fleksibilnosti i kreativnosti, a čak može i odložiti nastanak demencije, prenosi Borba.me.</p>

Tu se izdvaja Brokina zona, koja je obično na lijevoj moždanoj hemisferi i uključena je u proizvodnju jezika

Postoji način da poboljšate moždane funkcije i pamćenje: Evo kako

<p>Francuska farmaceutska kompanija ''Sanofi'' obustavila je testiranje lijeka za rak pluća, koji je prethodno razvila nakon loših rezultata u završnim dijelovima ispitivanja.<br></p><p>Ovaj proizvođač lijekova ukida program zasnovan na antitijelima "tusamitamab ravtansin", pošto taj lijek nije uspio nadmašiti rezultate hemoterapije pri liječenju pacijenata s metastazama nemikroćelijskog karcinoma pluća, prenosi Blumberg.</p><p>Akcije ''Sanofija'' pale su za 1,7 posto u Parizu, a ukupno 12 posto otkako je kompanija najavila investitorima da se naredne godine očekuje niži profit.</p><p>S druge strane, ranije ovog mjeseca kompanija je prognozirala više od 10 milijardi eura godišnje prodaje od lijekova nedavno puštenih u prodaju, kao i novih lijekova do 2030.</p><p>U saopćenju kompanije ističe se da će ''Sanofi'' nastaviti istraživati potencijal lijekova zasnovanih na istim antitijelima u liječenju nekih vrsta kancera.</p>

Program zasnovan na antitijelima „tusamitamab ravtansin“ nije uspio nadmašiti rezultate hemoterapije pri liječenju pacijenata s metastazama 

Lijek protiv raka neuspješan na testiranjima: ''Sanofi'' obustavlja klinička ispitivanja

<p>Nedavno je popularni vloger i naučnik Henk Grin (Hank Green) rasvijetlio jednu čudnu činjenicu na TikToku koja je mnogima pokvarila dan – rupice na bradi. Korisnik je postavio pitanje o rupicama na bradi, a Grin je brzo ponudio svoje stručno objašnjenje. Prema njemu, te udubine uzrokuje mišić po imenu mentalis, koji povezuje kost s kožom.</p>

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@hankgreen1/video/6945982916774104326" data-video-id="6945982916774104326" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@hankgreen1" href="https://www.tiktok.com/@hankgreen1?refer=embed">@hankgreen1</a> <a title="stitch" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/stitch?refer=embed">#stitch</a> with @zendayasbf We evolved to emote. <a title="learnontiktok" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/learnontiktok?refer=embed">#learnontiktok</a> <a title="tiktokpartner" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/tiktokpartner?refer=embed">#tiktokpartner</a> <a title="askhank" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/askhank?refer=embed">#askhank</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - Hank Green" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-6945982751262673670?refer=embed">♬ original sound - Hank Green</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<p>- Gotovo svaki mišić u vašem tijelu povezuje kost s drugom kosti. Vaše kosti trzaju jedna drugu, tako se krećete. Postoje i drugi mišići, poput sfinktera, koji sami sebe povlače. Srce je potpuno drugačija vrsta mišića - ono povlači samo sebe kako bi vam pumpalo krv - objasnio je Grin.</p><p>Na licima imamo mišiće koji nisu povezani s drugim kostima, poput mišića mentalis. Kada taj mišić povučemo, povlači kožu i stvara rupice. Green je podijelio sliku mišića mentalis kako raste iz lobanje, izazivajući nelagodu kod mnogih pratilaca.</p><p>Uprkos odvratnom aspektu, Grin zaključuje:</p><p>- Malo je čudno. Svi smo mi napravljeni od mesa.</p><p>Reakcije na ovo otkriće bile su raznolike, a mnogi su izrazili nelagodu i iznenađenje zbog saznanja o tim neobičnim mišićima na svojoj bradi. No, uvijek postoje i oni koji su pronašli humor u situaciji, sugerirajući da svi nosimo nevidljivi flaster na potplatu.</p><p>"Nemojte više pričati o tome", "Ovo nisam trebao znati", "Nije mi dobro nakon što sam ovo vidio", "Pa nije tako odvratno...", samo su neki od komentara na TikToku.</p>

Kada taj mišić povučemo, on povlači kožu i stvara rupice

Ljudi su zgroženi nakon saznanja šta su zapravo rupice na bradi: ''Nemojte pričati više o tome''

<p>Tokom arheoloških iskopavanja na Palatinskom brdu u Rimu, blizu Foruma, otkriven je mozaik u aristokratskoj vili, za koji se smatra da je star oko 2.300 godina.<br></p><p>Šefica Arheološkog parka Koloseum, koji je zadužen za palatinski lokalitet, Alfonsina Ruso saopćila je da ono što ovo otkriće čini neuporedivim nije samo nevjerovatna konzervacija mozaika već i dekoracija, koja sadrži scene rimskih pomorskih i kopnenih bitaka, za koje Ruso pretpostavlja da je vodio vlasnik vile.</p><p>Djelo je uokvireno polihromnim kristalima i egzotičnim staroegipatskim plavim pločicama, prenosi CNN.</p><p>Ruso je navela da je u antičkim vremenima bilo uobičajeno za plemićke porodice s vilama na Palatinskom brdu da koriste bogate dekorativne elemente kao simbole raskoši i visokog društvenog ranga.</p><p>- Mozaici su se obično nalazili na podovima, ali ovaj se nalazi i na cijelom prednjem zidu i nevjerovatno je očuvan. Osoba koja je naručila pravljenje mozaika je bila dovoljno bogata da priušti uvoz dragocjenih materijala iz cijelog carstva kako bi ukrasila ovu vilu. Do sada nismo pronašli ništa o identitetu ove osobe, ali vjerujemo da će nam daljnje istraživanje pomoći da utvrdimo ko je bila ova patricijska porodica - rekao je Marko Rosi, profesor rimskih antikviteta na Univerzitetu Roma Tre, prenosi Tanjug.</p>

Djelo je uokvireno polihromnim kristalima i egzotičnim staroegipatskim plavim pločicama, prenosi CNN

Mozaik star 2.300 godina otkriven u Rimu

<p>Nakon istraživanja podataka, koje su prikupili satelitski snimci i radari koji prodiru u zemlju, otkriveni su iznenađujući znakovi vulkanske aktivnosti aktivnosti na Marsu, protivno dosadašnjim vjerovanjima.<br></p><h2>120 miliona godina</h2><p>Analiza podataka izvršena na ravnici poznatoj kao Elysium Planitia otkriva da je vulkanska aktivnost bila prisutna unutar posljednjih 120 miliona godina, s nekim od događaja koji sežu unatrag samo milijun godina. Ovo otkriće sugerira da Mars može imati aktivnost ispod površine, što je znatno novije nego što se prethodno smatralo.</p><p>Osim vulkanskih karakteristika, krajolik regije pokazuje i tragove interakcije između lave, leda ili tekuće vode. Ova saznanja dodatno potiču interes naučnika u mogućnost postojanja života u tim područjima, budući da su kopneni krajolici koji kombiniraju vulkansku aktivnost s prisutnošću vode na Zemlji često domaćini raznolikog mikrobnog života.</p><p>Elysium Planitia, prema istraživačima, čini se da je bila mnogo vulkanski aktivnija nego što se prije mislilo, sugerirajući da bi čak i danas mogla imati vulkansku aktivnost. Džoana Vojt (Joana Voigt), planetarna naučnica iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon, koja je vodila istraživanje zajedno s planetarnim naučnikom Kristoferom Hamiltonom (Christopher) s Univerziteta u Arizoni, ističe važnost Elysium Planitia za razumijevanje veze između vanjskih karakteristika i unutrašnje dinamike koja se manifestira kroz vulkanske erupcije.</p><h2>Suprotno očekivanjima</h2><p>Ovo istraživanje je omogućilo mapiranje i rekonstrukciju pojedinih tokova lave u Elysium Planitia u 3D formatu, otkrivajući da krajolik čine materijali iz više od 40 vulkanskih događaja u periodu od 120 miliona do 1 milion godina. Neki od tih događaja bili su spektakularni, s poplavama rastopljenog bazalta koje su oblikovale velike geološke značajke.</p><p>Iako Mars trenutno djeluje suho, otvori koji su omogućili tečenje lave mogli su istovremeno izazvati poplave podzemne vode, stvarajući eksplozivne događaje koji su oblikovali krajolik. Paralele između Marsa i Zemlje ukazuju na mogućnost pojave života u ovakvim okruženjima, gdje vulkanska aktivnost i prisutnost vode često potiču mikrobiološki život. Nova saznanja također sugeriraju da bi ispod površine Elysium Planitia mogli postojati veliki rezervoari vodenog leda, čak i u suvremenom razdoblju.</p><h2>Vuklanska povijest</h2><p>U zaključku, istraživanje regije Elysium Planitia pokazuje se ključnim ne samo za razumijevanje vulkanske povijesti Marsa već i za pronalazak potencijalnih izvora vode na Crvenoj planeti.</p>

Ovo otkriće sugerira da Mars može imati aktivnost ispod površine, što je znatno novije nego što se prethodno smatralo

Nevjerovatno otkriće na Marsu: Niko ovo nije očekivao

<p>Već smo mogli čitati o kalkulatoru koji, temeljen na naučnim podacima i procjenama, može s priličnom tačnošću predvidjeti koliko će dugo neko živjeti. No naučnici su sad otišli i korak dalje.<br></p><h2>78-postotna tačnost</h2><p>Razvili su poseban algoritam koji koristi podatke iz čovjekova života kako bi predvidio kako će živjeti i kad će umrijeti. Kako su naveli u studiji objavljenoj u Nature Computational Science, model nazvan "life2vec" tačan je u otprilike 78 posto slučajeva, što ga stavlja u rang i drugih sličnih algoritama.</p><p>No, za razliku od drugih, "life2vec" funkcionira poput chatbota jer koristi postojeće podatke kako bi predvidio šta će se sljedeće dogoditi.</p><p>Iza ovog modela stoje naučnici iz Danske i SAD koji su za stvaranje algoritma koristili mašinsko učenje s podacima iz Danske, a koji su obuhvatali podatke o više od šest miliona stvarnih ljudi, njihovim prihodima, profesijama i zdravstvenoj historiji.</p><p>Konačni model razumije običan jezik i daje predviđanja o šansama za preranu smrt, ali i nivou prihoda tokom života. Dovoljno je upitati chatbot hoće li osoba XY umrijeti u sljedeće četiri godine i "life2vac" dat će odgovor.</p><p>Osim toga, naučnici su napravili i dodatak u algoritmu koji predviđa odgovore pojedinaca na temelju testa osobnosti. Test pita osobu da poreda 10 tvrdnji ovisno o tome koliko se slaže s njima i na temelju odgovora može prepoznati osobnost pojedinca.</p><p>I dok bi neki sa zadovoljstvom željeli saznati kad će umrijeti, drugi se, vjerovatno, ne bi usudili to pitati. Stoga su naučnici odlučili taj chatbot učiniti nedostupnom običnim korisnicima, ali i firmama, kako se njegovi rezultati ne bi zloupotrebljavali.</p><h2>Bez zloupotrebe</h2><p>Kako ističu sami naučnici, potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bi se garantirala privatnost ljudi u studiji, ali i kako se model ne bi zloupotrebljavalo.</p><p>Dodaju i kako se slične tehnologije za predviđanje ljudskog ponašanja i životnih događaja već koriste u tehnološkom sektoru kako bi se pratilo ponašanje korisnika društvenih mreža i utjecalo na njega.</p>

Algoritam koji su naučnici razvili tačan je u čak tri četvrtine slučajeva

Želite znati kad ćete umrijeti: Naučnici razvili algoritam koji vam može dati odgovor na to pitanje

<p>Skriveni ispod voda oko japanskog otoka Jonaguni nalaze se impozantni ostaci grada starog 10.000 godina, barem tako mnogi stručnjaci vjeruju.&nbsp;</p><h2>Ostaci dvorca</h2><p>Zapanjujuće formacije uključuju složeni, monolitski, piramidalni spomenik, zajedno s strukturama koje podsjećaju na ostatke dvorca, hramova, luka i stadiona, sve povezano cestama.<br></p><p>- Najveća struktura izgleda kao komplicirana, monolitska, stepenasta piramida koja izranja iz dubine od 25 metara - objasnio je morski biolog Masaki Kimura (Masaaki) za National Geographic 2007. godine.</p>

<p>Kimura je tada već više od 15 godina kartirao ove čudne strukture, svaki put kad bi zaronio kako bi ih vidio, sve više je bio uvjeren da su dio drevnog grada. On i drugi predložili su da su ih možda izgradili Japanci iz doba Jomon: lovci-sakupljači koji su naseljavali otoke već u 12000. pr. n. e., prema izvještaju BBC-a.</p><h2>Jonaguni spomenik</h2><p>Međutim, neki nisu uvjereni u ovu ideju o japanskoj Atlantidi. Robert Šok (Schoch), profesor na Univerzitetu Boston, koji je sam istraživao mjesto, tvrdi da je Jonaguni spomenik (kako se sada naziva) zapravo prirodan fenomen.</p><p>Odnoseći se na platforme i terase, rekao je za National Geographic:</p><p>- To je osnovna geologija i klasična stratigrafija za pješčenjake, koji se obično lome duž ravnina i daju vam te vrlo ravne rubove, pogotovo u području s mnogo grebena i tektonskih aktivnosti.</p><p>Prošlo je više od 16 godina otkako su se ova dva stručnjaka obratila časopisu, a 37 godina otkako je spomenik otkriven, a istina o njegovom porijeklu i dalje ostaje misterij.</p><p>Lokalni ronilac prvi je naišao na njega 1986. godine, primijetivši gotovo savršeno ravne stepenice "piramide". Od tada teorije su kružile o tome kako je tamo dospjela.</p><p>Neki, poput Kimure, vjeruju da je velika vizija nekada bila dio mitskog pacifičkog kontinenta Mu koji je, prema legendi, potonuo pod valovima tokom velike katastrofe. Njegovo opravdanje za takav zaključak je dvojako.</p><p>Prvo, tvrdi da je prepoznao oznake kamenoloma u kamenu i pronašao stijene koje izgledaju kao da su oblikovane da izgledaju kao životinje.</p><p>- Primjer koji sam opisao kao podvodni sfinga sličan je kineskom ili starom Okinavskom kralju - rekao je National Geographicu.</p><h2>Teorija o nastanku</h2><p>Drugo, istaknuo je da je regija, u Tihom prstenu, poznata po intenzivnim seizmičkim događanjima. Kimura je primijetio da je cunami, čiji su se valovi uzdizali oko 40 metara, pogodio otok Jonaguni i okolicu 1771. godine.</p><p>Katastrofa je ostavila oko 12.000 mrtvih ili nestalih, a istraživanje provedeno na Univerzitetu u Tokiju sugerira da je područje pogođeno cunamijem svakih 150 do 400 godina. Drugim riječima, sličan događaj mogao je potopiti Jonaguni spomenik.</p>

Najveća struktura izgleda kao komplicirana, monolitska, stepenasta piramida koja izranja iz dubine od 25 metara

Naučnici na drugom kraju svijeta pronašli podvodne piramide stare 10 hiljada godina

<p>Istraživači s Univerziteta u Ženevi, zajedno s francuskim CNRS laboratorijima, proveli su simulaciju „efekta staklenika“, predviđajući dramatičan porast temperatura naše planete.</p><h2>"Zli blizanac"</h2><p>Ominozno upozorenje ukazuje na mogućnost „isparavanja cijelog površinskog okeana“ Zemlje, što bi rezultiralo dramatičnim porastom globalnih površinskih temperatura.</p><p>Ova klimatski nestabilna tranzicija, kako tvrde naučnici, označava podjelu između dvije populacije planeta – umjerenih planeta i vrućih post-runaway planeta. Studija je pokušala objasniti razliku između Zemlje i rane Venere, koja se često opisuje kao Zemljin „zli blizanac“, piše „Daily Mail“.</p><p>S obzirom na sličnost u veličini i stjenovitoj strukturi, Venera ima prosječnu površinsku temperaturu od nevjerovatnih 870°F (465°C), čineći je neprijateljskom prema životu. Venera, iako slična Zemlji, s gustom atmosferom, postala je vidljivo upozorenje na to što se može dogoditi planeti ako se ne poduzmu ozbiljni koraci u borbi protiv klimatskih promjena, prenosi Zimo.hr.</p><h2>Vodena para bi mogla biti ključna</h2><p>Uprkos činjenici da su plinovi poput ugljendioksida i metana često povezivani s globalnim zagrijavanjem, naučnici naglašavaju ulogu vodene pare kao potencijalnog pokretača efekta staklenika na Zemlji.</p>

<p>Povećanje emisija ugljendioksida i metana uzrokuje porast vodene pare u atmosferi, što dodatno potiče efekt staklenika. Ova katastrofalna spirala, kako tvrde, brzo se eskalira.</p><p>Glavni autor Guillaume Chaverot sa Univerziteta u Ženevi napominje da postoji kritični prag za količinu vodene pare, iznad koje se planeta više ne može ohladiti. Zemlji prijeti nepovratni proces isparavanja okeana, što bi rezultiralo globalnim temperaturama koje bi dosegle nekoliko stotina stepeni. Novi klimatski modeli sugeriraju da bi i mali porast sunčevog zračenja mogao potaknuti ovaj zastrašujući proces.</p><p>Ova istraživanja također ističu važnost informacija o temperaturi egzoplaneta kako bi se odredilo je li određena planeta potencijalno naseljiva. Emeline Bolmont s UNIGE-a naglašava da proučavanje klime na drugim planetima igra ključnu ulogu u određivanju njihovog potencijala za život. Studija je objavljena u časopisu Astronomy &amp; Astrophysics.</p>

Zemlja, prema nedavnoj studiji, suočava se s mračnom budućnošću koja bi je mogla pretvoriti u nenastanjiv pakao poput planete Venere

Naučnici simulirali moguću budućnost Zemlje: Situacija je prilično zastrašujuća

<p>Korejski naučnici s Medicinskog fakulteta Univerziteta Yonsei otkrili su da se fotografije dječije mrežnice mogu koristiti za dijagnosticiranje autizma, a možda čak i za procjenu težine bolesti, uz malu pomoć umjetne inteligencije.<br></p><p>Tim je testirao AI na fotografijama mrežnice 958 djece dobi od 7 do 8 godina, uključujući ukupno 1.890 fotografija pojedinačnih očiju. Polovina djece imala je dijagnozu autizma, dok druga polovina nije. AI je uspio odabrati one s dijagnozom autizma savršeno na temelju fotografija i odrediti težinu simptoma između 48 i 66 posto tačnosti.</p><p>Očni testovi mogli bi ubrzati proces dijagnosticiranja autizma kod male djece, smanjujući pritisak sa specijaliziranih dječijih psihijatara koji trenutno dijagnosticiraju ovo stanje, piše Vidi.hr.</p><p>Rezultati ove dijagnostičke studije na 1.890 očiju od 958 učesnika podržavaju potencijal umjetne inteligencije kao objektivnog alata u probiru poremećaja iz spektra autizma (ASD) i eventualno za težinu simptoma pomoću fotografija mrežnice.</p><p>Korištenje fotografije mrežnice može ubrzati proces dijagnosticiranja autizma, što će pomoći u poboljšanju pristupa specijaliziranim dječijim psihijatrijskim procjenama koje su trenutno opterećene ograničenim resursima.</p><p>Naučni rad objavljen u časopisu JAMA Network Open možete pronaći na <a href="https://jamanetwork.com/journals/jamanetworkopen/fullarticle/2812964?utm_source=For_The_Media&amp;utm_medium=referral&amp;utm_campaign=ftm_links&amp;utm_term=121523">ovoj poveznici</a>.&nbsp;</p>

Očni testovi mogli bi ubrzati proces dijagnosticiranja autizma kod male djece

Umjetna inteligencija prepoznaje autizam na osnovu fotografije oka

<p>Slaveći drugu godišnjicu od lansiranja James Webb svemirskog teleskopa (JWST-a) u svemir, NASA, ESA i CSA (Kanadska svemirska agencija), odnosno timovi koji upravljaju teleskopom, usmjerili su ga prema Uranu, kako bi snimili ledenu planetu s prstenovima, mjesecima, olujama i drugim atmosferskim značajkama, uključujući sezonsku polarnu kapu.</p><h2>Ledeni svijet</h2><p>Sa svojom izuzetnom osjetljivošću, Webb je uhvatio Uranove mutne unutrašnje i vanjske prstenove, uključujući nedostižni Zeta prsten, izuzetno slab i difuzan prsten najbliži planeti. Također je snimio mnoge od 27 poznatih mjeseci planete, čak i neke male unutar prstenova.</p><p>Slika koja podsjeća na svjetleću plavu pikulu, propuštena je kroz infracrvene filtere teleskopa kako bi uhvatila valne duljine koje budući svemirski putnici ne bi vidjeli golim okom, piše Vidi.hr.</p><p>U vidljivim valnim duljinama koje je vidio Voyager 2 1980-ih, Uran se činio kao mirna, čvrsta plava lopta, no u infracrvenim valnim duljinama, Webb otkriva neobičan i dinamičan ledeni svijet ispunjen uzbudljivim atmosferskim karakteristikama.</p><p>Jedan od najupečatljivijih od njih je sezonska kapa oblaka sjevernog pola planete, a u blizini se može vidjeti i nekoliko svijetlih oluja u blizini i ispod južne granice polarne kape. Broj ovih oluja, te koliko često i gdje se pojavljuju u Uranovoj atmosferi, mogli bi biti posljedica kombinacije sezonskih i meteoroloških učinaka.</p><h2>Solsticij 2028. godine</h2><p>Čini se da polarna kapa postaje istaknutija kada pol planete počne usmjeravati prema Suncu, kako se približava solsticiju i prima više sunčeve svjetlosti. Uran svoj sljedeći solsticij doživljava 2028. godine, a astronomi jedva čekaju da dođu u mogućnost pratiti sve moguće promjene u strukturi tih obilježja. Webb će pomoći razdvojiti sezonske i meteorološke učinke koji utječu na Uranove oluje, što je ključno za pomoć astronomima u razumijevanju složene atmosfere planete.</p><p>Budući da se Uran okreće na boku pod kutom od oko 98 stepeni, ima najekstremnija godišnja doba u Sunčevom sistemu. Gotovo četvrtinu svake uranske godine Sunce sija iznad jednog pola, gurajući drugu polovicu planete u mračnu zimu dugu 21 godinu.</p><p>Uz Webbovu infracrvenu rezoluciju i osjetljivost, astronomi sada vide Uran i njegove jedinstvene značajke s revolucionarnom novom jasnoćom. Ovi detalji, posebno bliskog Zeta prstena, bit će neprocjenjivi za planiranje budućih misija na Uran.</p>

Sa svojom izuzetnom osjetljivošću, Webb je uhvatio Uranove mutne unutrašnje i vanjske prstenove, uključujući nedostižni Zeta prsten

Teleskop James Webb snimio dosad neviđene fotografije zagonetne ledene planete Uran

<p>Arheolozi u Njemačkoj su otkrili zarolani komad olova za koji vjeruju da bi mogao biti srednjovjekovna "prokleta pločica" koja doziva "Beelzebuba" ili Sotonu.<br></p><h2>Na sjeveru Njemačke</h2><p>Na prvi pogled, istražitelji su pomislili da je "neugledan komad metala" jednostavno otpad, budući da je pronađen na dnu latrine na gradilištu u Rostoku, gradu na sjeveru Njemačke, prema saopćenju.</p>

<p>Međutim, kada su ga razvili, arheolozi su shvatili da pločica datira iz 15. stoljeća i pripada umjetničkom djelu koje sadrži kriptičnu poruku urezanu gotičkim minuskulama, jedva vidljivim golim okom. Poruka je glasila: "Sathanas taleke belzebuk hinrik berith."</p><h2>Demonički duh</h2><p>Istraživači su protumačili tekst kao prokletstvo usmjereno prema ženi po imenu Taleke i muškarcu po imenu Hinrik (Heinrich) te poziv na Beelzebuba (drugi naziv za Sotonu) i Beritha (demonički duh).</p><p>Iako istražitelji možda nikada neće saznati ko su bili ovi ljudi, ponudili su neke ideje o razlozima za loše odnose.</p><p>- Je li neko želio prekinuti vezu Taleke i Heinricha? Je li ovo bilo zbog odbačene ljubavi i ljubomore, treba li neko nestati s puta - pitali su istraživači u saopćenju.</p><p>Arheolozi su rekli da je ovaj pronalazak jedinstven, pogotovo jer su slične "proklete pločice poznate iz antičkih vremena u grčkim i rimskim regijama od 800. pr. Kr. do 600. godine poslije Krista", rekao je Jorg Ansorge, arheolog sa Univerziteta Greifswald u Njemačkoj koji je vodio iskopavanje.&nbsp;</p><p>Naprimjer, ploča od olova stara 1.500 godina s natpisom na grčkom, pronađena u današnjem Izraelu, poziva demone da naude suparničkoj plesačici, dok ploče stare 2.400 godina pronađene u Grčkoj mole božanstva podzemlja da ciljaju nekoliko vlasnika taverni.</p><h2>Sakrivale se od prokletih</h2><p>- Naše otkriće, s druge strane, može se datirati iz 15. stoljeća - rekao je Ansorge.</p><p>- Ovo je zaista vrlo poseban pronalazak.</p><p>Istražitelji nisu bili iznenađeni što su pronašli ovaj artefakt na dnu latrine, budući da su "proklete pločice bile postavljane na mjesta gdje su bile teške ili nemoguće pronaći" od onih koji su bili prokleti, prema saopćenju, piše Klik.hr.</p>

Istraživači su protumačili tekst kao prokletstvo

U središtu Evrope pronađena drevna ''prokleta pločica'' koja priziva Sotonu: Pogledajte šta na njoj piše

<p>Mumija. Riječ koja je, kad smo bili mali, uvijek izazivala nekakav osjećaj nelagode i ostavljala dozu misterije. Sto puta smo se zapitali što su zapravo ti ljudi zamotani bijelim zavojima, koja je njihova priča i kako to izgledaju.<br></p><p>Mumije koje vidimo u muzejima tretirane su procesom koji se razvijao dugo vremena, u namjernom pokušaju očuvanja tijela. Najranije mumije otkrivene u Egiptu datiraju iz perioda prije faraona (oko 5500-3100. prije nove ere), a većina ih se prirodno osušila zbog topline pijeska u koji su bile stavljene. Nego, kako je uopće došlo do procesa mumificiranja?</p><h2>Čemu mumificiranje</h2><p>Sačuvanost tijela bila je neuobičajena u tom dijelu svijeta i bila je to jedna od najvećih razlika između starog Egipta i njegovih komšija. U Mesopotamiji su, također, imali bogato opremljene grobnice za elitu, ali nije bilo pokušaja da se tijelo sačuva. Odgovor leži u jednom od najstarijih mitova iz starog Egipta. Naime, bog Oziris bio je jedno od najvažnijih bića u staroegipatskom panteonu. U početku je bio prvi kralj. Ubio ga je njegov ljubomorni brat Seth, a dijelovi njegovog tijela razasuti su po Egiptu. Ozirisova žena Izida sakupila je dijelove i spojila ih, koristeći svoju magiju da na kraju dobiju sina Horusa.</p><p>Time je Oziris postao simbol života, regeneracije i ponovnog rođenja – kao i simbol preminulog kralja. Njegovo tijelo u zavojima označavaju ga kao prvog koji je umro, prvog koji se ponovo rodio i - što je ključno za razvoj staroegipatskih pogrebnih tradicija - prvog koji je mumificiran.</p><h2>Ko se mumificirao</h2><p>Nisu svi stari Egipćani mumificirani jer je to bio skup i dugotrajan proces. Ni svako mumificiranje nije bilo isto, jer su postojale različite mogućnosti balzamiranja, kao i različite vještine balzamatora. Na sam proces utjecali su i aspekti poput klime, te rezultati nisu uvijek bili dobri. Najbolji materijali i posvećena pažnja usmjereni su, naravno, na kraljevsku elitu, ali ima mnogo loše očuvanih primjeraka. Najniži slojevi društva često su se morali zadovoljiti najjednostavnijim ukopima, a mnogi ljudi uopće nisu bili balzamirani. Ironično, rana praksa sahranjivanja tijela u pijesak, bez namjernih pokušaja očuvanja, vjerovatno je bila bolji način za to.</p><p>Oni koji su bili balzamirani mogli su biti sigurni da će njihovi zemaljski ostaci biti transformirani, prema Ozirisovoj tradiciji, i regenerirani cijeli u zagrobnom životu. Pogrebna vjerovanja i običaji koji su prethodno bili namijenjeni samo kralju s vremenom su se filtrirali kroz društvo kako bi obični ljudi također mogli postići stanje transformacije u grobnici.</p><h2>Proces mumificiranja</h2><p>Kao sveti i dubok proces, umijeće mumificiranja bila je vještina koja se izvodila diskretno, a precizni detalji su se skrivali od većine. Malo je tekstova koji govore o mumificiranju, a oni koji su uključeni u industriju obučavani su na poslu. Glavni izvor za ovu temu je grčki historičar Herodot (5. vijek prije nove ere), koji je izvijestio o mumificiranju u svom djelu „Historija“. Ovaj izvor je donekle problematičan jer je on izvještavao o informacijama iz druge ruke, ali, prema onome što sada razumijemo o samom procesu, čini se da je njegov prikaz bio prilično tačan.</p><p>Najskuplji proces trajao je sedamdesetak dana i započeo je vađenjem mozga i drugih unutrašnjih organa — pluća, jetre, želuca i crijeva, koji bi, ako bi ih ostavili, ubrzali raspadanje. Srce se često ostavljalo na mjestu, jer se smatralo da je ono sjedište sjećanja, emocija i zapisa o njihovim životnim djelima. Šupljine su očišćene i napunjene palminim vinom i začinima, a tijelo je zatim stavljeno u prirodnu so na potrebno vrijeme da se meso potpuno osuši. Tijelo je zatim oprano i umotano u platnene trake, a zatim je obrađeno smolama, koje bi pomogle u očuvanju oblika i integriteta tijela i spriječile rast bakterija, prenosi punkufer.dnevnik.hr.</p>

Time je Oziris postao simbol života, regeneracije i ponovnog rođenja – kao i simbol preminulog kralja

Tajna starih Egipćana: Kako i zbog čega su se bavili mumificiranjem

<p>NASA je objavila fotografije, kako navodi, najsnažnije Sunčeve baklje u posljednjih šest godina. Vatreni bljesak na površini Sunca, udaljenom 150 miliona kilometara od nas, bio je toliko jak da je nakratko prekinuo radiokomunikaciju na Zemlji.<br></p><p>Američka svemirska agencija je snimila fenomen jarkih boja, poznat kao izbacivanje koronalne mase (CME) iz svoje opservatorije za solarnu dinamiku, svemirske letjelice lansirane 2010. godine koja prati sunčevu aktivnost, navodi Guardian.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Nasa images show ‘amazing’ solar flare that caused radio interference on Earth <a href="https://t.co/o9Zq5EBYCj">https://t.co/o9Zq5EBYCj</a></p>&mdash; Rubén Anguiano (@rubenanguiano) <a href="https://twitter.com/rubenanguiano/status/1735867368067526741?ref_src=twsrc%5Etfw">December 16, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Bila je to, kažu iz NASA-e, baklja najvećeg intenziteta (klase X), koja može da utječe na radiokomunikacije, električne mreže, navigacione signale i predstavlja rizik za svemirske letjelice i astronaute.</p><p>Eksplozija energije u četvrtak izazvala je tokom dva sata radiosmetnje u nekim dijelovima SAD i drugim mjestima tokom dana. Centar za predviđanje vremena u svemiru američke Nacionalne uprave za atmosferu i okeane nazvao je eksploziju nevjerovatnim događajem i „vjerovatno jednim od najvećih solarnih događaja sa utjecajem na radiveze koji je ikada zabilježen“.</p>

<p>Centar je saopćio da je njegov utjecaj na radiokomunikacije primijećen između podneva i 14 sati u četvrtak i da naučnici „analiziraju druge efekte CME, koji je bio lociran u sjeverozapadnom području Sunca“.</p><p>Većina solarnih baklji klase X koje pogađaju Zemlju se ocjenjuju između 1 i 10. Događaj u četvrtak je klasifikovan kao 8.</p>

Američka svemirska agencija je snimila fenomen jarkih boja, poznat kao izbacivanje koronalne mase (CME) iz svoje opservatorije za solarnu dinamiku

Eksplozija energije u četvrtak izazvala je tokom dva sata radiosmetnje u nekim dijelovima SAD

Fascinantan prizor iz svemira: Objavljene fotografije solarne baklje koja je izazvala smetnje na Zemlji



<p>Tehnika koja je razvijena na Univerzitetu Durham, Univerzitetu Surrey i Royal Univerzitetu Holloway u Londonu nadovezuje se na prethodni rad kako bi se proizveo tačniji način za pogađanje vaše lozinke slušanjem zvuka dok tipkate na tastaturi.</p><h2>Sporedni kanal</h2><p>Istraživači smatraju da su male razlike u zvukovima, koje svaka tipka proizvodi, nenamjerno curenje informacija poznato kao "sporedni kanal". Računari obično imaju puno sporednih kanala poput buke, topline i promjena u elektromagnetskim emisijama, a koje se mogu prenijeti trećim stranama i zatim analizirati kako bi saznali više o tome što se događa na računaru.</p><p>Istraživanje sporednih kanala ponekad može biti nezgodno i nepraktično, ali ima korisnu svrhu u poboljšanju našeg znanja o tome šta je moguće. Međutim, ovo istraživanje je čvrsto ukorijenjeno u mogućem, počevši od odluke da se prati zvuk, a ne nešto egzotičnije.</p><p>Sveprisutnost akustičnih emanacija tipkovnice čini ih ne samo lako dostupnim vektorom napada već također potiče žrtve da potcijene (i stoga ne pokušavaju sakriti) njihov učinak. Naprimjer, prilikom upisivanja lozinke ljudi će redovno sakriti svoj zaslon, ali neće učiniti ništa da prikriju zvuk svoje tastature.</p><p>Istraživači su također koristili scenarije napada iz stvarnog svijeta kao što je „njuškanje“ po tastaturi prijenosnog računara pomoću mikrofona na pametnom telefonu u istoj prostoriji i hvatanje zvuka na Zoom pozivu, piše Smartlife.</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Umjetna inteligencija</span></h2><p>U mnogim istraživanjima kibernetičke sigurnosti je umjetna inteligencija u centru pažnje. Nova tehnika otkrivanja lozinki koristi Deep Learning (oblik umjetne inteligencije koji oponaša proces učenja ljudskog mozga) kako bi odredio koja je od 36 tipki na tastaturi pritisnuta, piše malwarebytes.</p><p>Algoritam je učio korištenjem 25 pritisaka na svaku tipku Appleovog prijenosnog računara koristeći različite prste i različite pritiske. Zvukovi pritiskanja tipki opsežno su obrađeni prije pretvaranja u slike, a zatim uneseni u algoritam dubokog učenja koji se koristi za klasifikaciju slika.</p><p>Je li upalilo? Da, čak i preko Zooma. Metoda predstavljena u ovom radu postigla je top 1 tačnost klasifikacije od 95% na telefonski snimljenim pritiscima tipki prijenosnog računara, što predstavlja poboljšane rezultate za klasifikatore koji ne koriste jezične modele i drugu najbolju tačnost uočenu u cijeloj ispitanoj literaturi.</p><p>Kada se implementira na podatke snimljene Zoomom, metoda je rezultirala 93% tačnosti, poboljšanim rezultatom za klasifikatore koji koriste takve aplikacije kao vektore napada.</p><h2>Trebamo li biti zabrinuti</h2><p>Većina ljudi ima puno osnovnih problema s lozinkama o kojima se moraju pozabaviti (jednostavne lozinke poput 1234567) prije nego što poprave svoje bučne tastature. Međutim, nisu sve mete kibernetičkog kriminala stvorene jednake i postoje državne agencije koje su spremne potrošiti milione kako bi kompromitirale određene ljude.</p><p>Kako ističu istraživači, mehanizam za duboko učenje obučen na jednom prijenosnom računaru vjerovatno bi mogao pogoditi lozinke na drugim prijenosnim računarima istog modela, što znači da bi se "uspješan napad na jedan prijenosni računar mogao pokazati održivim na velikom broju uređaja." Nagovještaj je to da bi se tehnike poput ove jednog dana mogle pretvoriti u stvarnost i priliku za zaradu.</p>

Paganski običaj: U ruševinama Pompeje pronađeno 13 figurica

NASA objavila fotografiju ''svemirskog božićnog drvca'': Čestitka iz svemira

Postoji način da poboljšate moždane funkcije i pamćenje: Evo kako

Lijek protiv raka neuspješan na testiranjima: ''Sanofi'' obustavlja klinička ispitivanja

Ljudi su zgroženi nakon saznanja šta su zapravo rupice na bradi: ''Nemojte pričati više o tome''

Mozaik star 2.300 godina otkriven u Rimu

Nevjerovatno otkriće na Marsu: Niko ovo nije očekivao

Želite znati kad ćete umrijeti: Naučnici razvili algoritam koji vam može dati odgovor na to pitanje

Naučnici na drugom kraju svijeta pronašli podvodne piramide stare 10 hiljada godina

Naučnici simulirali moguću budućnost Zemlje: Situacija je prilično zastrašujuća

Umjetna inteligencija prepoznaje autizam na osnovu fotografije oka

Teleskop James Webb snimio dosad neviđene fotografije zagonetne ledene planete Uran

U središtu Evrope pronađena drevna ''prokleta pločica'' koja priziva Sotonu: Pogledajte šta na njoj piše

Tajna starih Egipćana: Kako i zbog čega su se bavili mumificiranjem

Fascinantan prizor iz svemira: Objavljene fotografije solarne baklje koja je izazvala smetnje na Zemlji

Zvuk tipkanja po tastaturi mogao bi otkriti vašu lozinku

Nauka

Paganski običaj: U ruševinama Pompeje pronađeno 13 figurica

NASA objavila fotografiju ''svemirskog božićnog drvca'': Čestitka iz svemira

Postoji način da poboljšate moždane funkcije i pamćenje: Evo kako

Lijek protiv raka neuspješan na testiranjima: ''Sanofi'' obustavlja klinička ispitivanja

Ljudi su zgroženi nakon saznanja šta su zapravo rupice na bradi: ''Nemojte pričati više o tome''

Mozaik star 2.300 godina otkriven u Rimu

Nevjerovatno otkriće na Marsu: Niko ovo nije očekivao

Želite znati kad ćete umrijeti: Naučnici razvili algoritam koji vam može dati odgovor na to pitanje

Naučnici na drugom kraju svijeta pronašli podvodne piramide stare 10 hiljada godina

Naučnici simulirali moguću budućnost Zemlje: Situacija je prilično zastrašujuća

Umjetna inteligencija prepoznaje autizam na osnovu fotografije oka

Teleskop James Webb snimio dosad neviđene fotografije zagonetne ledene planete Uran

U središtu Evrope pronađena drevna ''prokleta pločica'' koja priziva Sotonu: Pogledajte šta na njoj piše

Tajna starih Egipćana: Kako i zbog čega su se bavili mumificiranjem

Fascinantan prizor iz svemira: Objavljene fotografije solarne baklje koja je izazvala smetnje na Zemlji

Zvuk tipkanja po tastaturi mogao bi otkriti vašu lozinku