Zemlju je pogodio toliko jak bljesak energije iz mrtve zvijezde da naučnici ne umiju da ga objasne, piše Yahoo! News.

Mrtve zvijezde

Astronomi su primijetili ovaj bljesak pulsara Vela i smatraju da bi ovo otkriće moglo da promijeni mnogo toga što se zna o ovim mrtvim zvijezdama koje imaju nevjerovatnu gustoću, piše ''LiveScience''.

Tim, uključujući naučnike iz francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS), pratio je pulsar Vela, koji je oko 1.000 svjetlosnih godina udaljen od Zemlje i jedan je od najbližih koji su ikad primijećeni, s četiri teleskopa koji čine Stereoskopski sistem visokih energija (HESS) za lov na gama-zrake.

Pokazalo se da je bljesak gama-zraka pulsara Vela oko 200 puta jači od bljeska prosječnih pulsara.

- Otkrili smo da fotoni gama-zraka s pulsara Vela dostižu 20 tera elektronvolti (TeV). To su gama-zraci najviše energije koju smo dosad primijetili iz pulsara - rekao je za ''LiveScience'' Arače Džanati-Ataj, istraživač CNRS-a.

Nuklearna fuzija

Pulsari poput Vele su neutronske zvijezde rođene nakon što masivne zvijezde dođu do kraja života i istroše sve gorivo potrebno za nuklearnu fuziju u jezgru. Kako nisu više u stanju da održavaju sebe nasuprot vlastitoj gravitaciji, jezgra ovih zvijezda se uruše i ogromna količina stelarnog materijala odleti u eksploziji supernove. 

Rezultat toga je objekt s masom jednog ili dva Sunca sabijen u objekt prečnika od oko 20 kilometara. Zbog toga što umiruće zvijezde postaju drastično manje, mnoge neutronske zvijezde počinju da se okreću mnogo brže, nekad toliko da rotiraju i 700 puta u sekundi.

Pulsar Vela je jedna od najbolje proučavanih neutronskih zvijezda i jedan je od primjera ekstremne prirode ovih objekata. Nastala je prije oko 10.000 godina, ima prečnik od 20 kilometara i rotira brzinom od 11 krugova u sekundi, što je brže od elisa helikoptera.

- Ove mrtve zvijezde su skoro potpuno sastavljene od neutrona i ekstremno su guste: kašičica njihovog materijala ima masu od pet milijardi tona ili 900 puta veću od mase Keopsove piramide - rekla je Ema de Ona Vilhelmi, naučnica iz HISS opservatorija u Namibiji, koja je primijetila bljesak, prenosi Yahoo! News.

Dok se pulsari okreću, šalju zrake elektromagnetnog zračenja kao neka vrsta kosmičkog svjetionika. Vjeruje se da je radijacija posljedica brzih elektrona koji nastaju i bivaju bačeni u magnetosferu pulsara, sačinjenu od plazme i elektromagnetnog polja.

Ekstremna radijacija

U novom istraživanju je otkriveno da postoji dio radijacije s mnogo više energije nego što je očekivano.

- Rezultat ruši neka naša prethodna znanja o pulsarima i zahtijeva da ponovo promislimo o tome kako ovo prirodno ubrzanje funkcionira. Veoma je teško objasniti kako nastaje tako ekstremna radijacija - rekao je Džanati-Ataj.

Studija o ovome je objavljena u žurnalu ''Nature Astronomy'', piše Telegraf.