Globalni dan prevencije nedostatka joda obilježava se svakog 21. oktobra radi podizanja svijesti javnosti o kritičnoj ulozi joda u ljudskom zdravlju. Jod je mikronutrijent koji je neophodan za odgovarajuću funkciju štitne žlijezde, za pravilan rast i razvoj. Ovo je za „Avaz“ kazala doc. dr. sc. med. Selma Čaluk, spec. nuklearne medicine u Poliklinici Kardiocentar.

Dnevna potreba

- Jod je mikroelement koji je neophodan organizmu zbog sinteze i sekrecije hormona štitnjače. Osim što se u štitnjači odvija sinteza hormona štitnjače (titoksin, tj. T4 i trijodtironin, tj. T3) u njoj je također sav rezervoar joda u organizmu u tzv. molekulama tireoglobulina (Tg). Zahvaljujući tome, čovjek može dva mjeseca ne unositi nikakvu količinu joda, a da se zahvaljujući rezervama ovog mikroelementa unutar tireoglobulina odvija neometana proizvodnja hormona štitnjače – kaže dr. Čaluk.

Dnevna potreba za jodom kod odraslih osoba je oko 150 g a kod djece je, zavisno od uzrasta, manja. U trudnoći se potreba za jodom povećava na oko 200 g dnevno i izuzetno je važno sprovesti profilaksu u vidu nadomjesne terapije.

- U slučaju nedovoljnog unošenja joda razvija se bolest štitnjače poznata kao struma ili guša. Nastaje kao posljedica upornog pokušaja organizma da popravi stanje i proizvede dovoljnu količinu hormona štitnjače. S obzirom da čovjek sa smanjenim unošenjem joda manje i proizvodi hormona štitnjače, aktiviraju se autoregulacijski mehanizmi koji iz mozga (hipotalamus i hipofiza) šalju signale štitnjači da poveća rad tako što se povećava broj i veličina stanica štitnjače – navodi dr. Čaluk.

Poznate posljedice

U konačnici se s povećanim brojem stanica i njihovim porastom cijela štitnjača uveća (struma), što se često može vidjeti i golim okom. Struma je najpoznatija posljedica neunošenja joda, ali su druge pojave, posebno utjecaj na razvoj mozga, mnogo ozbiljnije.

- Endemski kretenizam, izazvan teškim nedostatkom joda tokom trudnoće, najrasprostranjeniji je preventabilni uzrok mentalne retardacije širom svijeta. Jodiranje kuhinjske soli je zakonska obaveza u mnogim zemljama, pa i u našoj. Na taj način spašene su stotine i hiljade djece od poremećaja koji bi nastao zbog nedostataka joda. Ipak, skoro milijardu ljudi u oko 100 zemalja nerazvijenog svijeta još uvijek je na granici opasnosti od mentalnih posljedica i fizičkih smetnji zbog nedostatka joda u njihovoj ishrani – ističe dr. Čaluk.

Jodiranje kuhinjske soli

Obavezno jodiranje kuhinjske soli započeto je 1953. godine u tadašnjoj Jugoslaviji sa 10 mgKI/kg kuhinjske soli. To je značajno poboljšalo prevenciju te se broj oboljelih smanjio.

U skladu sa smjernicama WHO i zakonima koji postoje u našoj zemlji, kuhinjska sol proizvedena u BiH zadovoljava neophodne standarde, a to je 20-40 mg KI u 1 kg kuhinjske soli. Korištenje nejodirane kuhinjske soli, obojene, crne ili drugih oblika kuhinjske soli predstavlja pomodarstvo.

Isto tako je neopravdano dodatno unošenje joda kao suplementa, jer je unošenje kroz kuhinjsku sol, prema WHO, sasvim dovoljno.