U svijetu je već godinama na snazi „epidemija svih oblika karcinoma“, veliki je broj oboljelih i preminulih od raka, bolesti koja se i dalje jako teško liječi.

Unosimo u hrani i piću

Zato je važno znati šta je kancerogeno, ali i šta je štetno što unosimo u hrani i piću.

To i dalje ne znači da će jedna namirnica ili čaša pića kod vas izazvati rak, jer šansa da se razbolite zavisi od mnogo stvari, na prvom mjestu od vaše genetike i vašeg stila života.

Istraživači koriste različite metode da bi odlučili da li nešto treba nazvati kancerogenim. Velike doze određene supstance daju se laboratorijskim životinjama da bi se vidjelo da li obolijevaju od raka. Naučnici, također, proučavaju rezultate mnogih studija.

Ovih dana je Svjetska zdravstvena organizacija obznanila da je aspartam, vještački zaslađivač, kancerogen i precizno odredila koje količine mogu biti opasne.

Kancerogene materije prisutne su u mnogim namirnicama, ali i pored toga što smo upućeni u posljedice koje nastaju konzumiranjem tih namirnica, kod nas i dalje jede opasna hrana.

Suhomesnati proizvodi i crveno meso

Podsjećamo da je 2015. prerađeno meso (suhomesnato) SZO, tj. njen ogranak koji se bavi proučavanjem raka, označila kao izazivač raka. Tako je ono svrstano u red već dokazanih kancerogena poput duhana, aflatoksina, formaldehida.

A šta SZO smatra prerađevinama? To je usoljeno, dimljeno, stišnjeno, mljeveno – prerađeno na bilo koji način.

Gotovo 50 grama suhomesnatog dnevno povećava rizik od raka debelog crijeva za 18 posto. Crveno meso (janjetina, govedina, junetina…) nije klasificirano kao siguran izazivač raka, već samo kao veoma vjerovatan, a zbog nedovoljne količine dokaza.

Pomfrit

Pomfrit i grickalice pržene na ulju sadrže kancerogenu materiju koja nastaje nakon izlaganja namirnica visokim temperaturama. Ta materija, poznata pod nazivom glicidamid, stvara se prilikom prženja ovih namirnica na visokim temperaturama u ulju.

Također, može da ispusti hemikaliju zvanu akrilamid. Studije pokazuju da su pacovi koji su uzimali akrilamid u vodi za piće oboljeli od raka, pa istraživači smatraju da bi i ljudi mogli. Zato hranu treba da pečete, pržite ili tostirate dok ne dobije blago tamniju boju, umjesto zlatne ili tamno braon. Akrilamid se također nalazi u mnogim proizvodima koje kupujete, kao i u duhanskom dimu.

Kokice za mikrovalnu

U unutrašnjosti kese, kokice za mikrovalnu sadrže štetne supstance, koje prilikom pripremanja u mikrovalnoj pećnici stvaraju perfluorooktanoinsku kiselinu.

Namirnice u konzervama

Mnoge studije otkrivaju da bi namirnice u konzervama mogle biti štetne za organizam, upravo zbog sastojka zvanog bisfenol A (BPA), koji je prisutan u konzervama. Još ne postoji jednoglasno mišljenje o tome da li se u konzervama nalazi dovoljna količina bisfenola A da bi se narušilo zdravlje organizma, ni u kojoj mjeri se bisfenol A prenosi na namirnice koje su u konzervi.

Genetski modificirane namirnice (GMO)

Genetski modificirana hrana nastaje putem genetskog inžinjeringa i tokom proizvodnje podvrgnuta je raznim herbicidima i pesticidima koji mogu utjecati na kvalitet proizvoda, a da potrošač to ni ne primijeti. Sve hemijske materije koji se koriste u proizvodnji GMO hrane povezuju se s pojavom raka i drugih bolesti.

Gazirani napici

Gazirani napici mogu biti osvježavajući tokom vrelih ljetnih dana kada osjećamo potrebu da popijemo nešto. Međutim, ovi napici nisu zdravi, jer osim što u prosjeku sadrže po osam kockica šećera, također sadrže i seriju hemijskih supstanci koje mogu izazvati rak. Organsko jedinjenje 4-metilimidazol, koje koka-koli daje karakterističnu tamnu boju, u mnogim pojedinačnim slučajevima povezuje se s pojavom raka. Osim toga, sadrži kukuruzni sirup s visokim procentom fruktoze, koji pospješuje rast kancerogenih ćelija.

Proizvodi s naznakom „light“

Mnoge osobe misle da će konzumiranjem “light” proizvoda postići uravnoteženu i zdraviju ishranu. Realnost je ta da ovakvi proizvodi samo sadrže manju količinu šećera i masti, što ne znači da doprinose mršavljenju. Štaviše, sadrže visokorizične supstance koje mogu dovesti do raka, kao što je slučaj s vještačkim zaslađivačima.

Konzumiranje vrelih napitaka

Nasreću, SZO je 2016. skinula kafu s liste kancerogenih namirnica zbog nepostojanja dovoljno dokaza o potencijalnoj povezanosti između konzumiranja kafe i pojave raka, istovremeno, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) objavila je izvještaj u kome se navodi da konzumiranje bilo kakvih „vrelih napitaka“ povećava rizik od stvaranja raka. Tradicionalno ispijanje ekstremno vrelih biljnih čajeva u Kini, Iranu i državama Južne Afrike, gdje se služe mnogo toplija pića nego u kafićima u Evropi i Sjevernoj Americi, može biti posebno riskantno, navodi se u izvještaju IARC-a.