Ako se ne želite udebljati, nije važan samo broj kalorija koje unosite u sebe, nego i u koje doba dana to činite, objavili su naučnici s američkog Univerziteta Vanderbilt iz Nešvila.
ISTRAŽIVANJA
Obroci danju i noću utječu na to kako se probavljena hrana troši
Vrijeme konzumacije hrane ima znatan utjecaj na sagorijevanje masti. Ilustracija
Ako se ne želite udebljati, nije važan samo broj kalorija koje unosite u sebe, nego i u koje doba dana to činite, objavili su naučnici s američkog Univerziteta Vanderbilt iz Nešvila.
- Dovoljno je studija provedenih na ljudima i na životinjama koje ukazuju na to da nije važno samo što jedete, nego i kada jedete - izjavio je Karl Džonson (Carl Johsnon), profesor biologije na Vanderbiltu.
Da bi testirali tu hipotezu, naučnici su proučili metabolizam šest osoba koje su jele u različito doba dana, piše portal Medical News Today.
Svi su učesnici bili stariji od 50 godina, što znači da pripadaju skupini u kojoj raste rizik za razvoj metaboličkih poremećaja. U prvom ispitivanju svi su učesnici jeli isti doručak, ručak i večeru. U drugome im je uskraćen doručak, ali su nakon večere, kao dodatni obrok, dobili kaloričan zalogaj prije spavanja.
Obrok prije spavanja odgodit će sagorijevanje masti. Ilustracija
Doručak u osam ujutro i kasnovečernji snack u 22 sata imali su isto kalorija, 700, i bili su nutritivno jednaki. Količina fizičke aktivnosti učesnika bila je jednaka u oba testa.
Naučnici su potom posebnim alatima pratili rad njihovog metabolizma i razgradnju ugljikohidrata i masti. I otkrili da je, neovisno o jednakom kaloričnom obroku i jednakoj fizičkoj aktivnosti, vrijeme konzumacije hrane imalo znatan utjecaj na sagorijevanje masti.
Drugim riječima, zalogaj u 22 sata navečer odgodio je sposobnost organizma da razgradi mast. U prosjeku su su učesnici koji su jeli doručak sagorjeli 15 grama lipida (masti) više u 24 sata nego oni koji su jeli kasno. Na duži rok to može dovesti do značajnog taloženja masti, napominju stručnjaci.
- To potvrđuje pretpostavku po kojoj obroci danju i noću utječu na to kako se probavljena hrana troši, odnosno pohranjuje, i da će obrok prije spavanja odgoditi sagorijevanje masti - objasnili su na Vanderbiltu.
Činjenica da tjelesni dnevni bioritam regulira sagorijevanje masti ima važne posljedice na prehrambene navike, odnosno potvrđuje tezu da je bolje preskočiti obrok prije spavanja nego doručak.
Njihov rad objavljen je u časopisu PLOS Biology.
NAKON SUSRETA U ZAGREBU
"DAKLE, TO STE HTJELI"