SAVJETI

Dijabetičari - čuvajte srce i krvne sudove

Najnovije zdravstvene preporuke za dijabetičare glase: Pored antidijabetika, ako ste stariji od 40 godina, trebali biste uzimati i tablete za reguliranje masnoća u krvi i prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Dijabetičari koji su stariji od 40 godina trebaju uzimati i lijekove protiv masnoća. Ilustracija

Zdravlje u kući

2.3.2020

Prema najnovijim preporukama, pacijenti kojima je tek otkriven dijabetes, a stariji su od 40 godina, pored terapije za kontrolu nivoa šećera u krvi, trebali bi uzimati i lijekove za reguliranje masnoća i za zaštitu srca i krvnih sudova.  

Ove dodatne medikamente trebali bi početi piti svi novootkriveni dijabetičari u petoj deceniji života, bez obzira da li imaju ili nemaju narušene vrijednosti lipida i visok krvni pritisak.

Ove nove preporuke uvedene su zato što dijabetičari imaju veoma visok rizik od razvoja ateroskleroze, hipertenzije, a samim tim i veći rizik za srčani i moždani udar.

Svaki poremećaj hormona u organizmu direktno utiče na srce i krvne sudove. To je zato što su oni regulatori cjelokupnog metabolizma i njihov disbalans uzrokuje brže nakupljanje masnoća na zidovima krvnih sudova, remeti rad srca, uzrokuje srčanu slabost, upalu srca...

Svako endokrinološko oboljenje utiče, naime, na kardiovaskularni sistem. Primijećeno je da su pacijenti koji boluju od smanjene produkcije hormona štitne žlijezde, od kojih je najčešća Hašimotova bolest, u većem riziku da imaju smanjen broj otkucaja srca, povišen donji pritisak, a može doći i do poremećaja masnoća u krvi.

Osim toga, kod ovih pacijnata nerijetko dolazi do česte upale srčane maramice i usljed toga nakupljanja veće količine tečnosti između nje i samog src, što može biti ozbiljno zdravstveno stanje.

I povećano stvaranje hormona štitne žlijezde može utjecati na srce i krvne sudove. Kod ovih pacijenata situacija je, naime, obrnuta u odnosu na one koji pate od smanjene produkcije hormona ove žlijezde. Oni često mogu imati ubrzan srčani ritam koji, ukoliko je izražen i dugo traje, može dovesti do popuštanja srca. Jer, nijedno se srce ne može toliko trošiti tokom mirovanja. To se dešava zato što povećana produkcija hormona ubrzava kompletan metabolizam.  

Dvadeset procenata oboljelih od ubrzanog rada štitne žlijezde razvije i poremećaj srčanog ritma koji nazivamo atrijalna fibrilacija, a koja može dovesti do pojave slabosti srca i do srčanog i moždanog udara, naročito kod pacijenata starijih od 65 godina.  No, nema preporuka o tome da se i oboljelima od štitne žlijezde preventivno daje kardiološka terapija, mada je činjenica da bi oni češće trebali kontrolirati zdravlje cjelokupnog organizma.  



Dijabetes nosi najviše rizika

Kada se uoči kardiološki problem, njima se terapija može uvesti po potrebi, pa je primjenjivati određeno vrijeme ili stalno. Naravno da pacijenti koji boluju od štitne žlijezde, ako dožive infarkt, moraju do kraja života piti lijekove za srce i krvotok. Sve to zapravo znači da šećerna bolest, među endokrinološkim oboljenjima, ipak nosi najveći rizik. Dijabetičari imaju četiri puta veći rizik da razviju zapušenje krvnih sudova nego oni koji nemaju ovu bolest.  Također, dijabetičari češće pate i od neuroloških komplikacija zbog čega im je teško regulirati hipertenziju, prijete im infarkt, gangrena usljed ishemije krvnih sudova nogu i mnogo drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.  Lijekovi iz grupe statina su se pokazali idealni, jer ne samo da drže pod kontrolom LDL holesterol, nego utiču i na stabilizaciju plaka koji se nalazi na zidovima krvnih sudova. 

Kod osoba koje se bore sa inzulinskom rezistencijom rizik za oboljenje srca je znatno manji nego kod onih koji su razvili šećernu bolest. Naravno, da bi taj rizik ostao smanjen, za njih je veoma važno ukloniti sve faktore rizika, uvesti pravilnu ishranu, ostaviti cigarete, početi redovno ići na rekreaciju. Jer, kada se dijabetes razvije, nema povratka bez obzira na zdrave navike.


U svijetu se vodi polemika o preventivnoj upotrebi aspirina. Ilustracija

Kada je riječ o vezi između poremećenih hormona i zdravlju srca i krvotoka, najčešće se pominju ateroskleroza i aspirin kao prevencija. U svijetu se trenutno vodi velika polemika o preventivnoj upotrebi aspirina. Američke preporuke savjetuju da bi dijabetičarima trebalo uključiti i jedan aspirin dnevno, međutim u Evropi ovaj stav nije prihvaćen. Jer, koliko god aspirin prija zdravlju krvnih sudova, on povećava incidencu od razvoja bolesti želuca, tačnije uzrokuje pojavu krvarenja u njemu, što može biti fatalno. Tako, da zasad o ovom pitanju nema zaključka.  

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.