Bakar je neophodan mineral koji se nalazi u svim tkivima. On igra ulogu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) i održavanju nervnih ćelija i imunog sistema. On također pomaže tijelu u formiranju kolagena i apsorpciji željeza te igra ulogu u proizvodnji energije.

Većina bakra u tijelu nalazi se u jetri, mozgu, srcu, bubrezima i skeletnim mišićima. Previše ili premalo bakra može uticati na funkciju mozga (Alzheimerova bolest).

Manjak bakra je rijetka pojava, ali može dovesti do kardiovaskularnih bolesti i drugih problema. Suplementacija bakra nije potrebna, jer može dovesti do neravnoteže minerala u organizmu.

Zajedno sa željezom, bakar omogućava tijelu da formira crvena krvna zrnca.

Pomaže u održavanju zdravih kostiju, krvnih sudova, nerava i imunološke funkcije te doprinosi boljoj apsorpciji željeza.

Dovoljna količina bakra u ishrani može također pomoći u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze. Nizak nivo bakra povezan je s visokim holesterolom i visokim krvnim pritiskom.

Jedna grupa istraživača sugerirala je da neki srčani bolesnici mogu imati koristi od suplemenata bakra. Istraživanja povezuju niski nivo bakra s kardiovaskularnim bolestima.  Premalo bakra negativno utiče na imunitet, ali i na osteoporozu. Bakar ima važnu ulogu u održavanju kolagena i elastina, glavnih strukturnih komponenti našeg tijela.  

Bez dovoljno bakra tijelo ne može zamijeniti oštećeno vezivno tkivo ili kolagen. Bakar može pomoći u smanjenju rizika od artritisa. Također, on može imati antioksidantnu ulogu.

Preporučena dnevna doza bakra iznosi oko 900 mikrograma za adolescente i odrasle. Gornja granica za odrasle je 10.000 mikrograma, odnosno 10 miligrama (mg) dnevno. Unos iznad ovog nivoa mogao bi biti toksičan.

Veliki unos cinka (150 mg na dan ili više) uz unos vitamina C (više od 1500 mg dnevno) može izazvati nedostatak bakra, jer utiče na njegovu apsorpciju u crijevima.

Nedostatak bakra primijećen je kod dojenčadi koja umjesto majčinog mlijeka i formule konzumiraju kravlje mlijeko koje ima nizak sadržaj bakra. Kravlje mlijeko nema potrebne hranjive sastojke za dojenče.

Nizak nivo bakra može dovesti do: anemija, niske tjelesne temperature, preloma kostiju, osteoporoze, gubitka pigmentacije kože, problema sa štitnom žlijezdom.

Previše bakra može oštetiti moždano tkivo. To može biti posljedica problema s mehanizmima koji učestvuju u metabolizaciji bakra za upotrebu u mozgu.

Visoki nivo bakra može dovesti do oksidativnih oštećenja u mozgu. Na primjer, kod Vilsonove bolesti, visok nivo bakra sakuplja se u jetri, mozgu i drugim vitalnim organima. Prekomjerno nakupljanje bakra također je povezano s Alzheimerovom bolešću.

Suplementi bakra mogu ometati djelovanje nekih lijekova kao što su: pilule za kontracepciju, aspirin, ibuprofen, kao i lijekovi za giht i čir na želucu. U svakom slučaju prije uzimanja suplemenata potrebno je konsultirati se sa liječnikom.

Nisu zabilježeni negativni efekti od normalne prehrambene upotrebe bakra, ali simptomi se mogu pojaviti ako postoji prekomjerna suplementacija, visok nivo bakra u vodi za piće, kao što je bunarska voda ili voda koja se čuva u bakarnim cijevima, kao i izlaganje hemikalijama koje sadrže visok nivo bakra ili upotreba bakarnih posuda.

Simptomi toksičnosti bakra: mučnina, povraćanje, proljev i bolovi u stomaku, glavobolja, vrtoglavica, slabost, metalni okus u ustima.

-