Jedna od osnovnih funkcija kože je zaštita od različitih štetnih vanjskih faktora, kao što su niske, ali i visoke temperature zraka, te vjetar i isušivanje kože u uvjetima suhih mikroklimatskih (pregrijane prostorije zimi) i makroklimatskih uvjeta (boravak u različitim klimatskim uvjetima).

Pored specifične anatomske i histološke građe, kaže prof. dr. sc. Naima Mutevelić-Arslanagić, na površini kože se nalazi poseban mikrofilm, barijera, koji sprečava gubitak tečnosti s površine kože. Tu barijeru čine masnoće koje formiraju zaštitni lipidni film.

Gubitak tečnosti

- Hladan zrak je suh i s površine kože isparava veća količina tečnosti. Hladan vjetar i općenito vremenski zimski uvjeti dodatno isušuju i oštećuju kožu. Rezultat svega je suha, gruba, perutava, nadražena koža, često praćena subjektivnim osjećajem svrbeža. Sve ovo su razlozi zbog kojih je u hladnom periodu neophodna dodatna i pravilna njega kože kako bismo je održali vlažnom, mekom i glatkom – rekla je dr. Mutevelić-Arslanagić. 

Na prvom, ali ne najvažnijem mjestu, dodaje, je adekvatna hidratacija kože. Neophodno je koži nadoknaditi vlažnost koju je izgubila nanošenjem krema koje nisu samo na bazi hidrantnih supstanci, već i na bazi ulja.

Odlazak vode

- Preko noći obavezno je nanošenje masnih pripravaka za njegu kože. Masnoće prave film na koži i ne dozvoljavaju odlazak vode tokom dnevnog izlaganja vjetru i niskim temperaturama. Preporučuje se nanositi preparate više puta u toku dana, a obavezno nakon pranja lica, tuširanja – navodi dr. Mutevelić-Arslanagić. 

Kada nije oblačno i u toku hladnog perioda ako planirate duže vremena biti na otvorenom, treba koristiti kreme zaštitnog faktora najmanje 15 koji štiti od UVA i UVB zračenja.

Usne se suše i pucaju

Usne su, kaže dr. Mutevelić-Arslanagić, izuzetno osjetljive na hladno vrijeme. Brzo se suše i pucaju. Preporučuje se korištenje balzama za usne više puta u toku dana, čim se pojavi osjećaj suhoće. Uvečer, prije spavanja, poželjno je namazati usne debljim slojem pantenol masti kako bi se održala njihova vlažnost i nježnost.

Ne perite ruke vrućom vodom

Koža na rukama je tanja i osjetljivija od ostalih dijelova tijela, siromašnija je lojnim žlijezdama i zato je zimi sklona sušenju, pucanju i nastanku ekcema. Obavezno je utopljavanje ruku pri boravku na hladnoći, kao i često nanošenje emolijentnih pripravaka s dodatkom glicerina i linoleinske kiseline.

Učestalo pranje ruku, također, isušuje kožu. Zato treba izbjegavati vruću vodu jer može skinuti prirodna zaštitna ulja kože te je isušiti. Naime, dermatolozi smatraju da je vruća voda, u kombinaciji s hladnim i suhim zrakom jedan od glavnih uzroka nastanka grube kože i dehidracije.

Imate li vrlo suhe ruke koje su sklone ekcemima i crvenilu, izbjegavajte proizvode za pranje na bazi sapuna, jakih mirisa, alkohola i drugih potencijalno iritirajućih hemijskih sastojaka.

Kada kod dermatologa

Prema savjetima dr. Mutevelić-Arslanagić, da bi koža ostala nježna i glatka, treba posjetiti dermatologa da se uradi piling kože i mezoterapija.

- Piling kože pomaže da se uklone mrtve ćelije s površine i omogući bolje prodiranje hranjivih krema. Mezoterapiju treba uraditi bar jednom sedmično jer se mezoterapijom u kožu unose aminokiseline, hijaluronska kiselina, Q10 enzim i kolagen. Na taj način koža je spremnija za zimski period bez bora, glatka i blistavog sjaja, što sve doprinosi i mladalačkom izgledu kože – kaže dr. Mutevelić-Arslanagić.

Ne potcjenjujte zimsko sunce

Mnogi potcjenjuju sunce, pogotovo zimi, jer ga zbog niskim temperatura često svjesno ne opažaju. Zato se preporučuje zaštita od sunca, čak i zimi, tvrde stručnjaci.

Posebno u planinama kad skijate ili planinarite po snijegu, pripazite na svoju kožu i njegujte je jer snijeg reflektira sunčevu svjetlost i pojačava efekt sunca.

Zato je potrebno njegovati lice visokim SPF-om. Osim toga, uvijek nosite naočale za sunčanje kako biste zaštitili oči.