Japanski naučnici s vojne akademije stvorili su umjetnu krv koju mogu koristiti svi, neovisno o krvnoj grupi, i koja može biti skladištena do godinu dana na normalnoj temperaturi, što znači da više nema brige oko čuvanja krvi za transfuziju. Testovi su napravljeni na zečevima, uskoro i na ljudima.
Istraživači s Imperial College London razvili su senzor koji uz pomoć minijaturnih igala u realnom vremenu prati učinak primjene antibiotika na pacijenta. Minijaturne igle se mogu kombinirati s nizom enzima koji reagiraju na različite tipove antibiotika.
Ovaj pristup mogao bi dovesti do optimizacije primjene antibiotika i smanjenja izgleda za širenje rezistencije na ove lijekove. Postojeće metode praćenja reakcije pacijenta na antibiotike su znatno sporije i temelje se na ponavljanom uzimanju uzoraka krvi.
Američki naučnici s Dana-Farber Cancer Institute razvili su novi krvni test koji može otkriti više od 20 tipova karcinoma. Test se temelji na otkrivanju specifičnih "potpisa" karcinoma u DNK dobivenoj iz uzoraka krvi. Riječ je o metilnim skupinama koje kontroliraju aktivaciju pojedinih gena, pojašnjavaju istraživači.
Učinkovitost testa je zasad provjerena na 3500 uzoraka krvi. Pokazalo se i kako je novim testom u 97 posto slučajeva moguće otkriti dio tijela u kojem se rak pojavio.Istraživači naglašavaju kako je novi test davao samo 0,6 posto tzv. lažnih pozitivnih rezultata.
Određene gljivice koje prelaze iz crijeva u gušteraču, mogu u gušterači povećati svoju populaciju za više od hiljadu puta i tako potaknuti rast karcinoma gušterače, otkriva novo istraživanje.
Ovo je prva studija koja pruža snažne dokaze da miks gljivičnih vrsta u gušterači može potaknuti promjene koje normalne ćelije pretvaraju u duktalni adenokarcinom gušterače koji je obično smrtonosan u roku od dvije godine.
Niti jedno prethodno istraživanje nije povezalo gljivice s karcinomom gušterače.
U oboljelih je najveći porast gljivica zabilježen za rod Malassezia, koji uključuje 14 vrsta. Te gljivice, koje se uglavnom nalaze na koži i vlasištu i odgovorne su za nastanak peruti i ekcema, no nedavna istraživanja su ih također povezala i s rakom kože i rakom debelog crijeva.
Osobe koje žive u blizini mora imaju bolje mentalno zdravlje, utvrđeno je u istraživanju britanskih znanstvenika s University of Exeter, Koristeći podatke prikupljene od gotovo 26000 ispitanika, istraživači su utvrdili i kako je uočena veza bila prisutna bez obzira na materijalni status sudionika istraživanja.
Štoviše, najizraženiji pozitivan učinak blizine mora je zabilježen kod osoba s najmanjim prihodima.
