Često se može čuti da je hladnoća dobra za zdravlje, a znate li koje dobrobiti um i organizam imaju od niskih temperatura?
1. Više energije - Izloženost hladnim temperaturama, npr. šetnja po hladnoći, ispunit će vas energijom pa ćete biti “energični” i po povratku u toplo. Da bi hladnoća imala takav učinak, ne morate joj biti dugo izloženi. Dovoljna će biti i kratka šetnja - zato, idite na brzo hodanje.
2. Bolji san - Ljudi koji pate od nesanice imaju višu tjelesnu temperaturu pa će im spavanje u lagano rashlađenoj prostoriji, na idealnoj temperaturi od 16 do 20 stepeni Celzijevih, pomoći da bolje spavaju. Kako oni koji pate od nesanice tako i svi ostali.
3. Sagorijevanje kalorija - Hladnoća podstiče sagorijevanje kalorija u tamnom masnom tkivu. Tamno masno tkivo proizvodi toplotu i sagorijeva masnoće. Kod beba ono služi za reguliranje tjelesne temperature, dok se ono kod odraslih nalazi u manjim količinama.
4. Mozak bolje radi - Dokazano je da na visokim temperaturama ljudi rjeđe donose veće i složenije odluke. Toplo vrijeme brže iscrpljuje naše rezerve glukoze, a pošto glukozu koristimo u mentalnim procesima, njen nedostatak utječe na sposobnost donošenja odluka. Zato mozak bolje radi po hladnijem vremenu.
5. Nema insekata - Niske temperature ubijaju insekte kao što su komarci, što znači da se ne morate braniti od tih sitnih dosadnih napasnika, koji mogu i prenijeti zarazu.
6. Bolje disanje - Ujesen i zimi zrak na planinama boljeg je kvaliteta nego u proljetnim i ljetnim mjesecima. Zbog svježeg, čistog zraka ovo doba godine je idealno za boravak u prirodi i duboko disanje.