Svjetski fond za istraživanja raka (VCRF), zahvaljujući istraživanjima provedenim širom svijeta, identificirao je neke od mehanizama koji reguliraju odnos između hrane i bolesti.

To znači da izborom adekvatne hrane možemo utjecati na te mehanizme. Ti mehanizmi, otkriveni istraživanjima, objašnjavaju vezu između razvoja tumora i onoga što jedemo.

Tako se, naprimjer, treba čuvati naglog skoka inzulina i hroničnih upala i zaštititi se od štetnog djelovanja slobodnih radikala; važno je ojačati imunosni sistem, smanjiti broj kalorija unijetih u organizam, nivo spolnih hormona držati pod kontrolom kako ne bismo hranili tumor.

Iako su opći savjeti primjenjivi na sve, treba imati na umu da je svaki tumor specifičan, a svako liječenje individualno i ovisno o stanju organizma, drugim bolestima, terapiji koju uzima oboljeli i načinu na koji je podnosi.

No, neke su namirnice u istraživanjima ipak imale bolji učinak u prevenciji i liječenju određenih vrsta raka.

Karcinom dojke najčešći je oblik karcinoma kod žena. Prehrambeni faktori za koje je pouzdano utvrđeno da imaju ulogu u nastanku ove vrste kancera uključuju pretjeranu debljinu i konzumaciju alkohola.

Ostali prehrambeni faktori koji se vežu uz povećan rizik razvoja karcinoma dojke uključuju prekomjeran unos masnoća, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te smanjen unos voća i povrća, prehrambenih vlakana, fitoestrogena i maslinovog ulja.

Studije provedene tokom proteklih pedeset godina pokazale su kako je pojava raka dojke znatno niža u žena koje žive na Mediteranu u odnosu na žene zapadnog svijeta. Nažalost, zbog promjena u načinu prehrane Mediteranaca statistike su ponešto promijenjene tokom protekla dva desetljeća.

Međutim, čini se da mediteranska prehrana blagotvorno djeluje na sprečavanje nastanka malignih bolesti, a dobar dio zasluga može se pripisati visokom unosu ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje sadrži fenolne spojeve sa snažnim antitumorskim djelovanjem.

- Konzumirajte ekstra djevičansko maslinovo ulje svakodnevno!

- U prehranu uključite sjemenke, orašaste plodove i ulja sjemenki (laneno, bučino, konopljino ulje).

- Uz onkološku terapiju lijekovima uzimajte preporučene doze vitamina D i po potrebi kalcija radi očuvanja koštane mase.

- Neka vaša prehrana obiluje mahunarkama - slanutkom, mahunama, graškom, grahom, sojom.

- Svakodnevno jedite pet ili više serviranja voća i povrća.

- Punomasne mliječne proizvode ograničite i zamijenite napicima od zobi, riže, soje, pira i badema.

- Izbjegavajte prženu hranu i hranu bogatu zasićenim i trans-nezasićenim mastima.

- Često jedite ribu i ograničite unos crvenog mesa.

- Izbjegavajte alkohol i cigarete.

Poslovica “Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van” naročito je tačna kad se misli na rak pluća. Prema rezultatima istraživanja objavljenog u časopisu Journal of the National Cancer Institute, osobe koje redovito jedu jabuke imaju 60 posto niži rizik za razvoj raka pluća od onih koje ih jedu samo povremeno, a za takav učinak zaslužni su flavonoidi kojima obiluje to voće.

Kupusasto povrće poput kelja, karfiola, svih vrsta kupusa ili brokule povezano je sa smanjenjem rizika za razvoj raka pluća zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa luteina.

Brokula, uz sav prethodno navedeni učinak, pojačava detoksikacijsko djelovanje enzima iz jetre, što pomaže bržoj eliminaciji kancerogenih faktora.

Među hranom koja štiti od raka pluća važno mjesto ima i povrće narančaste boje poput batata, mrkve ili buče te zeleno lisnato povrće jer te namirnice obiluju beta-karotenom. Američki institut za istraživanje raka je 2007. pronašao dokaze da upravo taj biljni pigment smanjuje rizik za rak pluća.

Dobru zaštitu protiv raka pluća pružaju i špinat, grah, mahune i druge namirnice bogate folatima. Istraživanje provedeno u M.D. Anderson Cancer Centru Sveučilišta u Texasu pokazalo je da su bivši pušači koji su imali dovoljnu količinu folata u prehrani smanjili rizik za razvoj raka pluća čak 40 posto.

Kurkumin, sastojak kurkume, u laboratorijskim istraživanjima pokazao se djelotvornim protiv ćelija raka pluća, ali i dojke, mozga, debelog crijeva, bubrega, jetre, kože te protiv ćelija zloćudnih tumora krvi. Pokazalo se da kurkumin djeluje odjednom na nekoliko mehanizama ćelijske smrti.

Najvažnija preventivna mjera je prestanak pušenja. Već dvadeset minuta poslije prestanka usporit će se rad srca i spustit će se krvni pritisak.

Kancerogeni plinovi koji nastaju pri prženju hrane, osobito mesa, još su jedan od rizičnih faktora za rak pluća. U jednom se istraživanju u Kini ustanovilo da pušači koji svaki dan prže meso imaju gotovo tri puta veći rizik za rak pluća zbog plinova koji se oslobađaju prženjem mesa na visokim temperaturama - heterocikličkih amina, a na roštilju se stvaraju i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH).

No, za desetinu ćete smanjiti broj čestica koje se talože u plućima ako roštiljate na otvorenom. Isto tako, osigurajte dobru prozračenost prostorije u kojoj pečete meso.

S obzirom na to da je teško odvojiti učinke na zdravlje spojeva koji se oslobađaju prženjem mesa od učinka koje ima takvo meso kada ga pojedemo, izbjegavajte oboje.

Rak jajnika i rak grlića materice kod nas su, nakon raka dojke, druga najučestalija ginekološka maligna bolest. U više od 99 posto slučajeva uzrokom raka vrata materice smatra se humani papiloma virus (HPV).  

Studija sveučilišta u Arizoni ispitivala je učinak zdrave prehrane na rak jajnika, a zaključak je da zdrava hrana utječe na pojavnost i na bolji ishod liječenja jer djeluje na jačanje imunosnog sistemaa i, posredno, na sposobnost boljeg reagiranja na terapiju protiv karcinoma.

Prehrana s većim unosom i raznolikosti povrća i voća, s više cjelovitih žitarica, nižim količinama masti i alkohola i s više vlakana smatra se zdravijom od drugih.

Lanene sjemenke bogate su omega-3 i omega-6 masnim kiselinama, vitaminima B1, B2, željezom i cinkom te višestruko su bogatije fitonutrijentom lignanom nego bilo koja druga namirnica.

Lignini su predmet mnogih istraživanja zbog mogućih antikancerogenih svojstava. Također djeluju protiv bakterija, gljivica i virusa te ublažavaju simptome menopauze.

Većina tumora prostate raste postepeno, muškarac može desetljećima biti bez štetnih posljedica, a kada se rano dijagnosticira, više od 90 posto slučajeva uspješno se liječi.

Rak prostate rijedak je prije 40. godine života, a u dobi od 70 do 74 godine bilježi se više od 400 novodijagnosticiranih slučajeva raka prostate na godinu.

Čini se da prehrana ima veliku ulogu u prevenciji ako gledamo učestalost raka prostate i testisa širem svijeta, koja se znatno razlikuje. Na Zapadu on može biti i do 30 puta češći nego u Japanu i Kini.

Razlika se pripisuje djelomično višim količinama životinjskih bjelančevina i masnoća u prehrani zapadnjaka. A drugi faktor mogao bi biti taj što je prehrana Azijaca bogata sojom, koja sadrži zaštitne fitoestrogene izoflavone. Druga važna skupina fitoestrogena su lignani, kojih posebno mnogo ima u lanenom sjemenu.

Pokazalo se i da likopen, koji prevladava u paradajzu, smanjuje rizik od raka prostate. Od ostalih biljaka preporučuje se jesti bobičasto voće, agrume, kivi, lisnato zeleno povrće, brokulu, prokulice i papriku.

Vitamin E, pokazalo je istraživanje Medicinskog centra Sveučilišta Maryland, može pomoći u blokiranju razvoja čelija raka prostate i testisa. Bogat izvor vitamina E su bademi, pšenično ulje, suncokretovo ulje, sjemenke suncokreta, ulje šafranike i lješnici.

Superhrana koja ubija stanice raka su ljute papriučice, koje su bogat izvor vitamina B koji štiti od raka gušterače. Šolja narezanih ljutih paprika sadrži 23 posto preporučenog dnevnog unosa tog vitamina.

No, ovo povrće sadrži i niz drugih nutrijenata poznatih po tome što suzbijaju razvoj raka gušterače, poput folata, vitamina C i beta-karotena. Ali najvažniji su rezultati nedavno provedenih istraživanja prema kojima kapsaicin, također sastojak ovih paprika, može uništiti ćelije raka gušterače.

U prevenciji mogu biti vrlo korisne i maline zbog elagične kiseline kojom obiluju, a koja ima dokazana antikancerogena i antimutagena svojstva. Jedno kohortno istraživanje, u kojem je sudjelovalo gotovo 200.000 ispitanika, pokazalo je da antikancerogeni flavonoid - kempferol znatno smanjuje rizik za razvoj raka gušterače. 

Tim flavonoidom obiluje kelj. Treba spomenuti i istraživanje iz 2013. na Sveučilištu u Illinoisu koje je pokazalo da flavonoidi iz artičoke, celera, peršina, špinata, maslinova ulja, paprike, origana, klinčića, bosiljka, ružmarina, majčine dušice i mente učinkovito štite ovaj organ.

Zloćudni tumori bubrega češći su u muškaraca nego u žena i kod nas čine tri posto svih slučajeva raka u odraslih. Duhan i prehrana važni su faktori koji se povezuju uz ovaj tip raka.

Prehrana bogata mesom i šećerom dovodi do povišenog krvnog pritiska i povišenih nivoa mokraćne kiseline, a jedno i drugo može štetno djelovati na bubrege.

Zasićene masnoće, trans-masne kiseline i holesterol iz namirnica životinjskog porijekla te bjelančevine iz mesa također mogu opteretiti bubrege kiselinama i oštetiti bubrežne ćelije.

Nekoliko sati nakon mesnog obroka bubrezi prelaze u hiperfiltraciju, odnosno u stanje povećanog radnog opterećenja, što nije štetno ako se događa povremeno. Ali, ako se to dešava često, životinjske bjelančevine, kao i svi proizvodi životinjskog porijekla, mogu uzrokovati upale.

Uz to, razgradnjom životinjskih bjelančevina nastaje više kiselina jer i one sadrže više aminokiselina sa sumporom pa je to još jedan razlog zbog kojeg životinjske bjelančevine mogu biti štetne za bubrege.

S druge strane, odgovarajuća količina biljnih bjelančevina ne dovodi ni do kakvog opterećenja bubrega. Također, voće i povrće razgradnjom uglavnom stvara lužnatost organizma, odnosno alkalne tvari iz voća i povrća pomažu neutralizirati kiseline.

U mesu se nalaze i nitriti, osobito u suhomesnatim proizvodima u koje se dodaju zbog fiksiranja boje i sprečavana rasta bakterija, a nitriti iz životinjskih izvora povezuju se s većim rizikom od raka bubrega.

Zanimljivo je, međutim, da neke od namirnica s najvećim nivoom nitrata (lisnati kelj, raštika) smanjuju rizik od raka bubrega.

Postoji niz dokaza da određene namirnice mogu pomoći u prevenciji melanoma, ali i u liječenju kad se melanom već razvio. Među namirnicama na prvom mjestu su brokula i crveni luk.  

Brokula sadrži tvar indol-3-karbinol koja direktno ubija ili sprečava razvoj ćelija raka te smanjuje nivo slobodnih radikala, koji pospješuju rast tumora oštećujući DNK.

No, brokula (ali i rotkvica, potočarka i druge kupusnjače) sadrži i aktivni biljni spoj sulforafan, a on potiče sintezu bjelančevina koje štite ćelije i čuvaju ih od raka.

Kvercetin, flavonoid kojeg u izobilju ima u crvenom luku (no, njime obiluju i kapare, rotkvice, jabuke i šljive) ima antioksidativna, protuupalna i protutumorska svojstva.

Istraživanje provedeno 2010. godine pokazalo je da kombinacija kvercetina i sulforafana sprečava razvoj i migraciju ćelija melanoma učinkovitije nego što svaka od te dvije tvari može sama.

Još jedna namirnica koja je dobrodošla kao prevencija ili kao pomoć u liječenju raka kože je hren, koji obiluje glukozinolatima, tvarima koje dokazano povećavaju sposobnost jetre da eliminira kancerogene tvari koje uzrokuju rak kože.

Tu treba dodati i kurkumin, biljni pigment kurkume za koji su laboratorijski testovi pokazali da potiče samouništenje ćelija melanoma. Prehrana koja obiluje srdelama, lososom, pastrvama ili bakalarom, odnosno ribom koja je bogata omega-3 masnim kiselinama, smanjuje rizik za razvoj melanoma za čak 50 posto.

Osobe koje jedu puno ribe imaju 12 posto manji rizik od razvoja karcinoma debelog crijeva i rektuma. Ovaj zaključak donesen je na temelju analize 41 studije objavljene od 1990. do 2011. o povezanosti konzumacije ribe te pojave i smrtnosti od kolorektalnog karcinoma.

Studije su provedene u SAD-u, Norveškoj, Japanu, Finskoj i drugim zemljama. Kolorektalni karcinom ubraja se među one vrste raka koje je najlakše otkriti na vrijeme jer kolonoskopija i redoviti probir na rak debelog crijeva sa stopostotnom učinkovitošću detektiraju ovu vrstu maligniteta.

Kurkuma, crveni luk, grožđe i bobičasto voće povezuju se sa 40-postotnim smanjenjem rizika za razvoj polipa u karcinom. Tamnozeleno lisnato povrće i mahunarke zbog vlakana visoko su na popisu preporučene prehrane protiv raka.

Općenito, unos visokokalorične hrane s puno mesa i životinjske masti uzrokuje stvaranje određenih štetnih tvari u crijevu koje mogu potaknuti kolorektalni karcinom.

Da bi se tumor razvijao, potrebna mu je velika količina kisika i hranjivih sastojaka kojima su, da bi stigli do stanica raka, neophodne krvne žile, pa zato tumor proizvodi supstancije koje olakšavaju formiranje novih krvnih žila kroz proces poznat kao angiogeneza. 

U laboratorijskim uvjetima dokazano je da taj proces sprječava elaginska kiselina, koju sadrže bobice šumskoga voća (maline, borovnice, kupine). Stoga se to voće posebno preporučuje u prehrani, a najkorisnije je ako se uzima svježe, ljeti, kada mu je sezona.

Prema procjeni stručnjaka, većina stanovnika Europe unosi 20 – 30% više kalorija nego što bi trebali. Brojna istraživanja pokazala su da drastično smanjenje broja kalorija smanjuje rizik od razvoja tumora i usporava starenje.

Masne naslage prirodni su rezervoar supstancija koje pospješuju upale, ali i estrogena koji utječu na razvoj različitih vrsta tumora. Proizvodnja estrogena u organizmu može se regulirati i hranom sojom i proizvodima od soje.

Održavanje nivoa spolnih hormona pod kontrolom može zaštititi organizam od pojave tumora, jer je dokazano da visoki nivoi ženskih hormona mogu ubrzati pojavu tumora dojke i jajnika i potaknuti ćelijsku diobu.

1. Održavanje adekvatne tjelesne mase tako da BMI (indeks tjelesne mase) bude u rasponu od 18.5 – 24.9.

2. Redovita tjelesna aktivnost.

3. Ograničena konzumacija alkohola, maksimalno 1 jedinica dnevno.

4. Adekvatan unos raznovrsnog voća i povrća, minimalno 400 g dnevno.

5. Ograničen unos zasićenih masnoća i soli.

6. Ograničen unos procesiranih proizvoda, posebno mesa i mesnih prerađevina.