Svako vrijeme ima svoje specifičnosti kada govorimo o zdravlju čovjeka. U prošlosti je stanovništvo stradalo u razarajućim epidemijama, a tome je doprinosila loša zdravstvena zaštita, higijenski uslovi i životne navike. 

Kako je napredovala medicina, ljudi su postali svjesniji kako spriječiti obolijevanje od nekih bolesti, počeli su voditi računa o prevenciji, ishrani, fizičkoj aktivnosti... Zbog toga se danas neke bolesti čak smatraju iskorijenjenima, a popravila se dužina i kvalitet života.

Danas najveću opasnost predstavlja kasno otkrivanje i liječenje hroničnih, sistemskih bolesti. U nastavku pročitajte koje su to neke od najčešćih bolesti današnjice. 

Od srčanih bolesti danas umire najviše ljudi. Vodeći faktori rizika za nastanak i razvoj ovih bolesti jesu pušenje, nepravilna ishrana, gojaznost, visok krvni pritisak i nedovoljno fizičke aktivnosti.

Rizik za pojavu bolesti srca kod muškaraca je viši nego kod žena sve do ženske menopauze, kada se rizik izjednačava.

Ishemijska (koronarna) bolest srca ima najveći udio u smrtnosti od srčanih bolesti. Nastaje zbog smanjenog dopremanja kisika putem srčanih arterija do srca, najčešće zbog ateroskleroze (suženje krvnih sudova).

Najteži oblik ishemijskih bolesti srca je akutni koronarni sindrom u koji spadaju infarkt miokarda, angina pektoris i iznenadna srčana smrt.

- Diabetes melitus (poznata i kao šećerna bolest), nastaje kao metabolički poremećaj kada pankreas ne luči dovoljno inzulina ili se postojeći inzulin ne može iskoristiti.  

Ovo je jedno od najčešćih hroničnih oboljenja u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna federacija za dijabetes (IDF) procjenjuju da će broj oboljelih od dijabetesa do 2040. porasti na blizu 650 miliona.

Zabrinjavajuće su procjene prema kojima u većini zemalja, pa i u našoj, svaki treći oboljeli nema dijagnozu ili ne zna od čega boluje.

Do poremećaja funkcije tiroidne žlijezde dolazi zbog prekomjernog ili nedovoljnog lučenja hormona. Veoma je česta pojava, prije svega kod žena, a bilježi se trend rasta broja oboljelih u svijetu i kod nas. 

Većinom je riječ o usporenom radu štitnjače (hipotireoidizam). Od hipotireoidizma žene obolijevaju četiri do sedam puta češće.

Simptomi oboljenja štitne žlijezde se često miješaju sa simptomima menopauze.

Najpoznatiji simptomi su gojenje kao posljedica niskog nivoa hormona (hipotireoidizam) i mršavljenje kada se luči previše hormona (hipertireoza).

Pored ovih simptoma, javljaju se i otečen vrat, usporen ili ubrzan rad srca, umor, usporenost, depresija, znojenje, tremor ruku i drugi.

Jedan od uzroka je hronični hepatitis, a mogu je izazvati i primarna bilijarna ciroza, nasljedna oboljenja, vaskularna oboljenja, infektivna oboljenja, lijekovi.

Hepatitis je upala jetre uzrokovana različitim faktorima (virusima, alkoholom, toksinima, lijekovima, metaboličkim procesima…). Simptomi izostaju ili su blagi pa je najveći problem to što veliki broj oboljelih ne zna da ima infekciju, dok u isto vrijeme inficirana osoba, koja nema simptome, može prenijeti infekciju na drugoga.

U svijetu više od 325 miliona ljudi boluje od virusnih hepatitisa, a godišnje umre oko 1,34 miliona ljudi.

Alzheimerova bolest je degenerativno oboljenje mozga, pretežno sa poremećajem  mišljenja, pamćenja i ponašanja, nepoznatog uzroka.  

Simptomi se razlikuju od pacijenta do pacijenta, a najčešće su to problemi u izvođenju svakodnevnih radnji, snalaženje u nepoznatom okruženju, promjene raspoloženja, gubitak kratkoročne memorije, zaboravnost, dezorijentiranost, depresija i drugo.

Nakon 60. godine, učestalost od obolijevanja se udvostručava na svakih pet godina života. Tačan broj ljudi koji boluje od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije u nas još uvijek nije poznat, ali će u budućnosti broj oboljelih rasti i u nas i u svijetu.

Svjetska zdravstvena organizacija posljednjih godina upozorava javnost da antibiotska rezistencija postaje nova prijetnja po globalno zdravlje. 

Smatra se da je tuberkulozom zaražena četvrtina čitave populacije na svijetu. Svake godine ova bolest odnese više od dva miliona života, što je čini jednom od najsmrtonosnijih bolesti današnjice. Prema izjavama zvaničnika u nas se bilježi pad obolijevanja i umiranja od tubrkuloze.

Tuberkuloza je zarazna bolest koju najčešće izaziva humani tip bacila tuberkuloze, ali je mogu izazvati i druge bakterije. Bolest napada sistem organa za disanje, prije svega pluća. Liječenje traje dugo, a pored izlječenja oboljelog, cilj je i suzbijanje daljeg širenja infekcije.