Kada se temperature spuste ispod nule i vani dobro stegne, posežemo za zdravom hranom, pogotovo onom koja će nas zagrijati. Osim što će vas ugrijati već svojim toplim nijansama, povrće poput slatkog krompira ili mrkve sadrži beta-karoten koji vrlo povoljno utječe na zimi uvijek potreban imunitet.
Korjenasto povrće, pogotovo ono koje raste na hladnijim geografskim područjima, poput luka ili repe, pomaže u aklimatizaciji. Uz njih se preporučuje i konzumacija rikule ili smeđe riže, a orašasti plodovi, sjemenke i sve što se od njih pravi također dobro grije.
Uz zimu se veže slano, ali umjesto da s tim pretjerujete, možete isprobati morske alge koje su veoma bogate mineralima. Među najdostupnijima su kelp, nori i hiziki, a mogu se koristiti kao prilog skoro svim jelima.
Zimska hrana često je i teška, ali i monotona, promjene mogu donijeti sitnice bez kojih ne bi bilo kuhinje. Korištenje nekih začina svakako se preporučuje u što više zimskih jela, a među njima, zbog svog specifičnog učinka, jesu: crni biber, čili paprika, đumbir, hren, cimet...
Savjet na koji se često zaboravlja jeste da nije pametno piti i jesti hladnu hranu, jer se na taj način vrlo brzo može spustiti temperatura organizma. Zbog toga se preporučuje da hranu iz frižidera prije jela podgrijete ili barem ostavite da se zagrije na sobnu temperaturu.
Nemojte zaboraviti ni na tople napitke, u koje, također, možete staviti začine. Čajevima odgovaraju cimet ili đumbir, dok oni hrabriji u toplu čokoladu mogu probati staviti malo čilija. Pun pogodak je i da u čaj ili kafu dodate malo ruma ili viskija, a ni čaša crnog vina na sobnoj temperaturi neće škoditi. Ali, nemojte pretjerati, jer veće količine alkohola proširuju krvne sudove, što rezultira brzim hlađenjem organizma.
