Naučnici širom svijeta razvijaju testove koji bi lako, brzo i jednostavno otkrivali različite bolesti već u ranoj fazi, jer za većinu stanja pravovremena dijagnoza i rano liječenje najčešće garantiraju i izlječenje.  

Mnogi simptomi koji su na vrijeme povezani s ozbiljnim bolestima znače i usporavanje napredovanja bolesti. Posljednji takav test razvili su, naprimjer, naučnici s australskog RMIT Universityja u Melburneu, i to za rano otkrivanje Parkinsonove bolesti, u fazi kada još nema njenih očitih fizičkih naznaka.

Za Parkinsonovu bolest ne postoji laboratorijski test, ali postoji niz simptoma koji mogu ukazivati da će se ona razviti. Test uključuje vrlo jednostavne zadatke koje svatko može napraviti sam, kao što je, naprimjer, crtanje spirale.

Mjeri se brzina kojom se pomiče ruka testirane osobe dok olovkom na tablet-računaru crta spiralu. Istovremeno se mjeri i pritisak olovke, što omogućuje uočavanje simptoma Parkinsonove bolesti poput drhtanja i ukočenosti mišića.

Ovakav test nastoji se uvesti u ordinacije porodične medicine kako bi se radio probir na Parkinsonovu bolest.

Postoje i testovi za koje vam nije potrebna nikakva tehnologija, koje vrlo lako i brzo možete napraviti sami kod kuće i koji mogu ukazati na zdravstvene probleme - od začepljenih arterija do anemije i makularne degeneracije.

Ako uočite bilo koji simptom koji vam je nejasan ili za čiji razlog nema objašnjenja, dobro je posavjetovati se s liječnikom. Izdvojili smo šest malih kućnih testova za otkrivanje znakova koji bi mogli upućivati na bolesti.

1. Provjerite svoje arterije - pomoću jastuka

Ovo je jednostavan način da provjerite zdravlje svojih arterija, a uz to odličan položaj za opuštanje. Lezite na leđa, a jastuk stavite pod koljena tako da su vam noge savijene pod uglom od 45 stepeni.

Ostanite u tom položaju jednu minutu i promatrajte mijenja li se boja kože na nogama. Postaje li svjetlija ili su noge zadržale istu boju? Nakon minute, najbrže što možete, pustite noge na jednu stranu kreveta - neka vise pod uglom od 90 stepeni.

Ako primijetite da je boja nestala dok ste podizali noge, a sada se sporo vraća, to bi moglo ukazati na aterosklerotsko sužavanje arterije nogu, odnosno na perifernu arterijsku bolest (PAB). Sužena arterija može dovesti do začepljenja žile te nedovoljne opskrbe mišića hranjivim tvarima i kisikom, što u konačnici može završiti amputacijom noge.

Bolest je često povezana s kardiovaskularnim bolestima, srčanim i moždanim udarom. Uz bljedilo kože na nogama simptomi mogu biti i bolni grčevi u mišićima stražnjice i noge, hladna noga, rane na potkoljenici i stopalima koje ne zacjeljuju i gangrena (pojava mrtvog tkiva).

2. Drhtanje – šta pokazuje test s listom papira

Drhtanje može biti odličan pokazatelj zdravlja jer ukazuje na mnogo toga - od toga da ste popili previše kofeina do toga da možda patite od anksioznosti. Uz to je dobar indikator hipertireoze, odnosno ubrzanog rada štitnjače, ako je udružen sa simptomima kao što su promjene raspoloženja, iscrpljenost i mršavljenje.

Raširite šake ispred sebe s dlanovima okrenutim prema dolje i stavite list papira na nadlanice. Drhtanje može biti toliko malo da ga je teško uočiti samo na rukama, ali ako vam štitnjača ne radi dobro, uočit ćete pomicanje papira.

Drhtavica je gotovo uvijek znak za uzbunu i najočitiji simptom neke bolesti, poput Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, Huntingtonove bolesti, a može biti povezana i sa smetnjama metabolizma, poput hipertiroidizma (drhtanje je ubrzano).

Također drhtavica može biti posljedica stresa, straha i napetosti, ali i previše kafe i kofeinskih napitaka, a mogu je potaknuti i neki lijekovi, primjerice kortikosteroidi.

 3. Phalenov test za sindrom karpalnog tuneta

Mnogim ljudima koji rade u uredu karpalni tunel može biti prava noćna mora jer kada je začepljen, uzrokuje nesnosne bolove. No prilično ga je lako dijagnosticirati i kod kuće.

Američki ortoped George S. Phalen osmislio je dijagnostički test koji se izvodi tako da se nadlanice okrenu jedna prema drugoj, prsti su okrenuti prema podu. Pritišćite nadlanice 60 sekundi. Ako nakon toga osjetite žarenje, mravinjanje ili smanjen osjet u prstima (osim malog prsta), to su karakteristični simptomi sindroma karpalnog tunela.

Uzrokuje ga pritisak na medijalni živac u karpalnom kanalu na korijenu šake ispod samog dlana. Naziva se i bolest kompjutera jer se učestalo pojavljuje kod ljudi koji mnogo rade na kompjuterima, no može ga uzrokovati i hormonalna ili hematološka bolest.

Liječenje najčešće završava hirurškim zahvatom u kojem se presijeca poprečni karpalni ligament čime se uklanja pritisak na medijani živac.

4. Čučnjevi – bodovi za kardiovaskularni rizik

Izvođenje čučnjeva dobar je način za preveniranje srčanih bolesti, mišićnu snagu i balans. Prekrižite noge i spuštajte se u čučanj dok ne sjednete na pod. Potom odmah ustanite. Ako to učinite s lakoćom, to je deset bodova.

Ako pritom koristite ruke, to je devet bodova, osam ako pri ustajanju još neki dio tijela dotakne pod. Ako pod dotaknu dva dijela tijela, na primjer bedro i lakat, oduzmite još dva boda, a ako teturate ili padnete, još jedan. 

Ako teturate i šest dijelova vašeg tijela dotakne pod ili se uopće ne možete podići, kardiovaskularni rizik vam je velik i 6,5 puta ste u većem riziku od srčanog ili moždanog udara u nadolazećim godinama, prema istraživanju objavljenom u europskom časopisu za preventivnu kardiologiju.

5. Anemija - šta vam kažu dlanovi

Letargični ste, imate kratak dah ili povremeno osjećate da vam srce jače lupa, moguće je da imate anemiju. Izazvana je manjkom željeza, koje je važno u nastanku crvenih krvnih ćelija te za prenos kisika. Nedovoljno crvenih krvnih ćelija dovest će do anemije koju prvo možete uočiti po bljeđoj koži.

Dobar način da to provjerite jest ispružiti ruke ispred sebe s dlanovima okrenutim prema gore i raširiti prste. Ako su nabori na dlanu svijetli u usporedbi s vašom bojom kože, to bi moglo ukazivati na slabiju cirkulaciju uzrokovanu niskim nivoom željeza. Na to ukazuje i bjelji korijen nokta i blijeda boja unutarnje linije donjeg kapka.

Anemiju može potvrditi tek krvna slika, stoga ako primijetite ove simptome, otiđite svom liječniku.

6. Makularna degeneracija - test pomoću sobnih vrata

Postoji i jednostavan kućni test koji može ukazati na makularnu degeneraciju, bolest oka koja se postepeno razvija kako starimo i uništava centralni vid.

Centralna vidna oštrina potrebna nam je za precizan vid i svakodnevno obavljanje zadataka poput čitanja i vožnje automobila.

Stanite nasuprot okvira vrata u sobi, usmjerite pogled na linije vrata (i okomite i vodoravne). Prekrijte dlanom jedno oko, a drugim gledajte linije 30 sekundi. Ponovite s drugim okom. Ako je s vidom sve u redu, linije vrata nakon toga će vam se prikazati kakve zaista jesu, bez dijelova koji nedostaju, valovitih, iskrivljenih ili izvijenih linija.

Ako postoje dijelovi koje ne vidite ili linije nisu jasne, a stariji ste od 60 godina, moguće je da imate makularnu degeneraciju. Osobe s makularnom degeneracijom (žutom pjegom) često navode da ne mogu vidjeti centar slike, koji je zamagljen, zatamnjen ili potpuno nedostaje.

Dijagnozu postavlja specijalista oftalmolog.