Miholjsko ljeto obično znači mnoštvo lijepih i toplih jesenjih dana, pogodnih za boravak na svježem zraku. No, osobe sklone alergijama, od septembra do sredine novembra susretat će se sa simptomima sezonske alergije.
SVE VEĆI BROJ ALERGIČNIH
NAŠA TEMA
Najvažnije je izbjegavati kontakt s alergenima pa su ponekad preventivne mjere ključne u postupku liječenja
Alergijske bolesti ne mogu se izliječiti. Ilustracija
Miholjsko ljeto obično znači mnoštvo lijepih i toplih jesenjih dana, pogodnih za boravak na svježem zraku. No, osobe sklone alergijama, od septembra do sredine novembra susretat će se sa simptomima sezonske alergije.
Glavni okidači su grinje te spore plijesni od lišća koje truhne. One utječu na dišne puteve i izazivaju iritaciju kože. Kako alergije mogu biti iscrpljujuće i trajati sedmicama i mjesecima, što nepovoljno djeluje na imunitet i povećava osjetljivost na infekte, poželjno je dobro se pripremiti za bitku sa sezonskom alergijom, navodi mr. sci. dr. Tamara Ivanović, pedijatar-pulmolog iz Naše klinike u Istočnom Sarajevu.
Dr. Ivanović: Epidemijski porast. Avaz
- U razvijenim zemljama svijeta u posljednjih tridesetak godina postoji skoro epidemijski porast alergijskih oboljenja, i to naročito kod djece. U nekim zemljama taj broj dostiže i do 30 posto dječije populacije. Razlozi za ovo su brojni, ali se najveći akcent stavlja na promjenu okoline i načina života pa se porast alergija sve više objašnjava tzv. higijenskom hipotezom – kaže dr. Ivanović.
Ova hipoteza porast alergija objašnjava sve čistijim uvjetima života i smanjenom izloženošću djece bakterijama i parazitima u ranoj životnoj dobi, zbog čega imunološki sistem, umjesto aktivacije u borbi sa patogenima, reagira na bezazlene faktore.
- Alergijske bolesti ne mogu se izliječiti, ali se mogu uspješno držati pod kontrolom. Liječenje alergija uključuje nekoliko glavnih postupaka i aktivnosti: prevenciju (izbjegavanje alergena), farmakološko liječenje (lijekovi), alergen-specifičnu imunoterapiju i edukaciju bolesnika - navodi dr. Ivanović.
Najvažnije je, dodaje, izbjegavati kontakt s alergenima kad god je to moguće pa su ponekad preventivne mjere ključne u postupku liječenja.
Alergološka obrada pacijenta primarno se temelji na opširnoj anamnezi i kliničkom pregledu. Ukoliko se na osnovu anamneze i kliničkog statusa postavi sumnja na alergiju, pacijent se upućuje na ciljano testiranje. Osnovni testovi u alergologiji su kožni testovi i krvni testovi. Kožne probe predstavljaju zlatni standard za postavljanje dijagnoze. Jednostavne su, pouzdane, bezopasne i brze.