VAŽNO

Jeste li upoznate s potencijalnim zdravstvenim rizicima koje skrivaju boje za kosu

Gotovo da nema žene koja ne boji kosu i možda znate u jednom dahu izrecitirati nazive omiljenih nijansi

Njihovo dugotrajno korištenje istraživanja povezuju s raznim vrstama raka. Ilustracija

Zdravlje u kući

15.8.2019

Nakon uživanja u moru i suncu velika je vjerovatnost da ste se vratili kući izblijeđene boje kose. Ako vam se kao logično rješenje nameće odlazak u najbližu drogeriju po boju za kosu ili hitna rezervacija termina u frizerskom salonu, morali biste biti svjesni šta se krije iza uvojaka kose predivne boje. 

Bilo da koristite trajnu ili polutrajnu sintetičku boju, iza blistave vanjštine, leži poduži spisak štetnih nuspojava. Njihovo dugotrajno korištenje istraživanja povezuju s raznim vrstama raka (a pritom su brinete i crnke pod najvećim rizikom), kožnim alergijama i drugim zdravstvenim opasnostima.

Amonijak uništava zaštitni sloj kose, iritira kožu, oči i dišni sistem te može uzrokovati astmu i poteškoće s disanjem. Za hidrogen peroksid se sumnja da je čak i u manjoj dozi toksičan za probavni, nervni i dišni sistem, može oštetiti DNA i uzrokovati rak.

Zato biste prije bojenja kose trebali znati sljedećih pet stvari:

 1. Bojenje kose povećava rizik od raka

Boje za kosu su sastavljene od nekoliko stotina hemikalija. Sumnja se na njihov štetan utjecaj na zdravlje još od 80-ih godina prošlog stoljeća. Iako su od tada do dana eliminirane brojne štetne hemikalije, brojna istraživanja i danas potvrđuju njihove opasne utjecaje na zdravlje.

Boje za kosu mogu izazvati:

- Rak mjehura: Istraživanje provedeno na sveučilištu Southern California School utvrdilo je da žene koje su bojile kosu najmanje 15 godina imaju čak tri puta veći rizik za oboljenje od raka mjehura, za razliku od žena koje nisu koristile trajne boje za kosu.

Oponenti navode da povećani rizik od raka mjehura imaju isključivo frizeri koji svakodnevno koriste boje za kosu 10 ili više godina i žene s određenim genetskim predispozicijama.

- Rak krvi: Neka su istraživanja pronašla poveznicu između Non-Hodgkinova limfoma i žena koje su koristile boju prije 1980. godine (jer su tek nakon toga neke supstance zabranjene) i onih koje su koristile tamnije boje.

No, druga istraživanja tu vezu opovrgavaju. Proturječan rezultat utvrđen je i kod ispitivanja upotrebe trajnih boja na razvoj akutne leukemije kod odraslih.

- Rak dojke: Vezu između raka dojke i bojenja kose pronašli su znanstvenici iz Londonske bolnice Princess Grace Hospital koji navode da je stopa pojavljivanja raka dojke u žena koje boje kosu narasla na 14 posto.

2. PPD uzrokuje alergije

Alergijske reakcije su relativno česte (prema nekim izvorima utječu na 1,5 procenata populacije) a krivac za njih je najčešće para-phenylenediamine ili p-phenylenediamin (PPD) koji se nalazi u svim bojama za kosu, bilo trajnim ili polutrajnim.

Ako ste skloni dermatitisu, veća je šansa da ćete razviti alergijsku reakciju na PPD u obliku svrbeži ili nateknuća kapaka ili područja oko ušiju. Potražite boje bez ovog sastojka, a kao mjeru predostrožnosti napravite test na boju 48 sati prije korištenja.

3. Tamne boje su opasnije po zdravlje

Iako sve nijanse boja za kosu sadržavaju gotovo iste hemikalije, njih se mnogo više nalazi u smeđim i crnim nego u svjetlijim bojama. To je potvrdilo i Američko društvo za rak (American Cancer Society) koje na svojim stranicama upozorava da se povećani rizik za obolijevanje od raka ne odnosi samo na trajne i polutrajne boje, već da su tamnije nijanse riskantnije za zdravlje jer sadržavaju veću brojku „obojenih“ hemijskih aditiva.

4. Svijetle nijanse više oštećuje kosu

Brojni stručnjaci upozoravaju da posvjetljivanje kose više oštećuje i isušuje kosu nego potamnjivanje. Kada se kosa boji u tamniju nijansu, boja se deponira u vlas za razliku od posvjetljivanja koje skida boju iz korteksa vlasi i izvlači vlagu.

Uklanjanje prirodne boje je mnogo grublja procedura i zahtijeva korištenje težih hemikalija, poput hidrogena, odnosno vodikovog peroksida, ističu frizeri.

5. Izbjegavajte amonijak, hidrogen, olovo…

Amonijak uništava zaštitni sloj kose, iritira kožu, oči i dišni sistem te može uzrokovati astmu i poteškoće s disanjem.

Za hidrogen peroksid se sumnja da je čak i u manjoj dozi toksičan za probavni, nervni i dišni sistem, može oštetiti DNA i uzrokovati rak.

Olovo acetat je neurotoksin i sumnja se da smanjuje plodnost i da je kancerogen.

Neki od negativnih učinaka toluena su problemi s disanjem i imunološkim sistemom, te mučnina i iritacija kože. Osobito ga trebaju izbjegavati trudnice jer može uzrokovati oštećenja u razvoju fetusa.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.