SIMPTOMI

Kako prepoznati Parkinsonovu bolest

Ako se često pomičete u krevetu dok spavate ili polako gubite osjećaj mirisa – to su možda rani znaci promjena u mozgu što može ukazivati na veći rizik od razvijanja Parkinsonove bolesti

Osjećaj tjeskobe i depresije, izraženiji od uobičajenih. Ilustracija

"Zdravlje u kući"

31.7.2019

Kada ljudi čuju „Parkinsonova bolest“, najčešće zamisle stariju teže pokretnu osobu kojoj se tresu ruke. I to je u kasnijoj fazi ove bolesti najčešće istina. Medicinski termin za usporeno kretanje je bradikinezija i uz drthtanje (tremor) čini dva najvažnija simptoma Parkinsonove. 

Ako nemate nekog bliskog s tom bolesti, vjerovatno niste detaljno upoznati što ona zapravo znači, ne znate kako je i oboljelom i njegovoj porodici živjeti sa depresijom i stalnim padom kvaliteta života.

Nova saznanja

Istraživanja unazad zadnjih 15 godina zagrebala su ispod površine i polako otkrivaju koje se sve promjene događaju kod pacijenata. Naučnici su došli do novih spoznaja i smatraju da bolest počinje puno ranije nego što se manifestira.

Ne postoji neki “test” kojim se ta bolest dijagnosticira, to je najčešće posao iskusnih neurologa koji dijagnozu postavljaju na osnovu pacijentove historije bolesti te znakova i simptoma koje pokazuje. Naučili su i da se neki simptomi pojavuljuju ranije nego što se bolest manifestira.

Ako se često pomičete u krevetu dok spavate ili polako gubite osjećaj mirisa – to su možda rani znaci promjene u mozgu koji mogu značiti da je osoba u većem riziku od razvijanja Parkinsonove bolesti.

 1. Gubitak osjećaja mirisa

Mnogi pacijenti kojima je dijagnosticirana Parkinsonova bolest imaju slične priče: nekoliko godina prije nego što su dobili službenu dijagnozu postepeno su gubili osjećaj mirisa.

S druge strane, mnogim ljudima je to teško primijetiti jer se gubitak događa postepeno. Tek nakon testiranja otkriveno je da do 90 posto ljudi koji žive s Parkinsonovom nemaju osjećaj njuha.

 2. Nemirne noći

Postoji veza između promjena u načinu na koji spavamo i rizika od razvijanja Parkinsonove. Faza sna kada sanjamo naziva se i REM faza i ponavlja se nekoliko puta tokom jedne noći. To je period kada se najviše odmorimo.

Kada dođe do poremećaja REM faze ljudi se ponekad nasilno trzaju u snu, mogu se čak i ozljediti. Međutim, kad se probude, ne sjećaju se ničega.

Poremećena REM faza može se dijagnozirati kroz posebnu analizu spavanja i znanstvenici danas znaju da većina ljudi koja ima taj problem – u narednih deset godina oboli od Parkinsonove bolesti ili drugog sličnog stanja.

3. Zatvor stolice

Muke sa probavom i tvrdom stolicom velik su problem za ljude s Parkinsonovom, a znanstvenici su otkrili da se oni također pojavljuju puno prije drhtavice i problema s kretanjem.

Problem je što ljudi mogu imati zatvor stolice zbog stotinu drugih razloga, ali je jasno da osobe kojima prijeti Parkinsonova bolest u velikom broju imaju s time problema.

Zatvor i tvrda stolica mogu biti i prvi znak upozorenja, jer su se mnogim pacijentima javili i 20 godina prije nego što su dobili dijagnozu Parkinsonove bolesti.

 4. Tjeskoba i depresija

Osjećaj tjeskobe i depresije, izraženiji od uobičajenih uspona i padova u životu, jedan je od najvećih problema s kojim se bore oboljeli od Parkinsona i njihovi najbliži.

Budući da je Parkinsonova bolest zapravo bolest centralnog nervnog sistema, znanstvenici smatraju da ona također blago utječe na balans hemijske aktivnosti u mozgu. Te promjene mogu početi i deset godina prije službene dijagnoze.

Važna napomena

Važno je napomenuti da postoji mnoštvo razloga zašto se jedan ili više ovih simptoma može pojaviti. I čak u slučaju da se svi pojave – to ne mora nužno značiti da će se razviti Parkinsonova bolest.

Ali dokazi su zasad dovoljno dobri i većina oboljelih imala je iskustva s ovim znakovima davno prije nego što su im liječnici potvrdili da boluju od Parkinsonove.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.