Znate li što su benzodiazepini? Lako je moguće da vam taj pojam nije poznat, a da istovremeno imate neki iz te klase lijekova u kućnoj apoteci ili na noćnom ormariću.
To je klasa lijekova u koje spada većina tableta za smirenje, poznatih i kao trankvilizanti, sedativi, anksiolitici, sredstva za spavanje i hipnotici, pri čemu su neki od navedenih izraza sinonimi.
Na tržištu ima mnogo benzodiazepina, koji se međusobno razlikuju po snazi i brzini djelovanja - diazepam, alprazolam, lorazepam, oksazepam, klonazepam i drugi.
Oni djeluju smirujuće i opuštajuće na centralni nervni sistem i kao takvi vrlo su važni u psihijatriji, jer ublažavaju tjeskobu, zabrinutost, uzrujanost, napetost i nesanicu.
Primjenu nalaze ponajprije u liječenju anksioznih poremećaja, kao što su generalizirani, panični, fobični, opsesivno-kompulzivni i drugi srodni poremećaji. Koriste se i kod depresije, ali nikad samostalno niti kao glavno terapijsko sredstvo.
Djeluju brzo, ali ne dugo...
Popularnost benzodiazepina proizlazi iz njihovog brzog djelovanja i dobre podnošljivosti, pod uvjetom da se poštuju mjere predostrožnosti, koje uključuju:
1. kratko vrijeme neprekidnog uzimanja, ne duže od deset sedmica, a po mogućnosti do četiri sedmice;
2. ne smiju se miješati dva ili više benzodiazepina;
3. ne smiju se miješati s drugim sedativima;
4. ko koristi benzodiazepine ne smije piti alkohol;
5. nakon uzimanja lijeka ne treba sjesti za upravljač vozila, raditi s motornom pilom ili baviti se nečim što zahtijeva budnost, koncentraciju i koordinaciju pokreta.
Mnogi pacijenti ne poštuju ove preporuke, čak i neki liječnici krše pravilo o vremenski ograničenom propisivanju benzodiazepina. Činjenica je da oni brzo smiruju stresno stanje i, u višim dozama, uvode u san.
Ali, nakon nekoliko sedmica njihova djelotvornost slabi, pa su za jednak učinak potrebne sve više doze. Uzima li se ovakav lijek vrlo dugo, moguće je da pacijentu ni šaka tableta neće biti dovoljna za željeni učinak.
Dodatni problem kod hroničnog uzimanja benzodiazepina je stvaranje ovisnosti i mogućnost apstinencijske krize kao kod alkoholičara ili pušača kad ostanu bez svoje droge.
Najčešće tegobe su nesanica, tjeskoba, uznemirenost, razdražljivost, potištenost, želučane smetnje i mišićni grčevi. Pacijentu će, znači, biti teško prestati uzimati lijek, a sve je teže što ga je dulje uzimao.
Neželjene nuspojave
Većina je nuspojava benzodiazepina blaga, pod uvjetom da se pacijent pridržava uputa. Kod manjeg broja pacijenata javljaju se mišićna slabost, mentalna zbrkanost, teškoće s pamćenjem, glavobolja i želučane smetnje.
Svrha benzodiazepina su smirenje ili uvođenje u san. Ako prekorači propisanu dozu, pacijent može biti snen i sediran dulje negoli je predviđao i priželjkivao.
Događa se da osoba u određeno doba dana ima neku obvezu te da je odluči odraditi, iako djelovanje lijeka nije prošlo. Takvo stanje plodno je tlo za pogreške ili nesreću.
Još je gore ako se benzodiazepini kombiniraju s alkoholom, jer jedno drugom pojačavaju djelovanje. Kombinacija ovih sredstava može dovesti i do smrti, što se, nažalost, dogodilo popularnim pjevačicama Amy Winehouse i Whitney Houston.
Moguća nuspojava benzodiazepina je i potištenost, što je ozbiljan problem za oboljele od depresije koji uzimaju sredstva za smirenje uz antidepresive, ili čak umjesto njih. Takva pogrešna terapija često je posljedica samoliječenja.
Mnogim je ljudima lakše priznati da su pod stresom, uzrujani i napeti, nego da su depresivni. U skladu s takvim uvjerenjem, oni ne uzimaju antidepresive već sredstva za smirenje, iako im ne trebaju ili će im upravo oni škoditi.
Zato treba imati na umu da benzodiazepini nisu lijekovi protiv depresije, jer nisu antidepresivi, nego upravo obrnuto - depresori nervnog sistema. Stoga se kod osobe koja pati od depresije, a uzima benzodiazepine, mogu pogoršati depresivni simptomi.
Dugoročno rješenje
Mnogim osobama koje patee od anksioznosti nije dovoljna terapija sredstvima za smirenje tokom jednog ili dva mjeseca, jer je moguće da imaju duboko ukorijenjenu anksioznost ili su izloženi dugotrajnim stresnim okolnostima.
Uz to, mnogi oboljeli od anksioznosti ujedno imaju i depresiju, pa im sredstva za smirenje mogu i škoditi. U svim slučajevima nužno je tražiti druge terapijske opcije. Srećom, one postoje i zovu se - antidepresivi.
Iako ime ovih lijekova sugerira da su namijenjeni samo liječenju depresije, antidepresivi imaju mnogo širu primjenu. Velik broj antidepresiva ima i anksiolitičko djelovanje. Budući da ne izazivaju navikavanje niti ovisnost, mogu se uzimati i na duži rok.
Međutim, za razliku od benzodiazepina, antidepresivi u pravilu ne ostvaruju odmah terapijske učinke. Stoga je uobičajeno na početku terapije istodobno primjenjivati obje vrste lijekova i nakon nekoliko sedmicaa postepeno smanjivati dozu benzodiazepina.
U tom roku je antidepresiv već dosegnuo terapijski učinak, pa benzodiazepin više nije nužan. Ipak, i u kasnijem toku liječenja može se povremeno, prema potrebi, uzimati benzodiazepine u posebno stresnim stanjima.
Smirenje s livade
U slučaju hronične anksioznosti ili nesanice, uspješno se primjenjuju i biljna sredstva čija su hemijsah svojstva slična sintetičkim sredstvima za smirenje.
- Valerijana (Valeriana officinalis) je biljka s cvijetom ugodna mirisa, čiji pripravci pouzdano smiruju i uspavljuju. Uzima se u obliku čaja, tinkture ili ekstrakta.
- Pasiflora (Pasiflora incarnata) je također od velike pomoći kod stresnih stanja. Neki biljni trankvilizanti sadrže i valerijanu i pasifloru, pa tako djeluju združeno.
- Nana ili metvica (Mentha) ima širok raspon djelovanja pa pomaže kod psihičke napetosti, mišićnih grčeva i želučanih smetnji, a najčešće se unosi u obliku čaja.
- Popularna je i gospina trava ili kantgarion (Hypericum perforatum), koja je primarno antidepresiv, ali djeluje i protiv blaže do umjerene anksioznosti.
Bez obzira za koji biljni pripravak se odlučili, prije njihova korištenja uputno je posavjetovati se s liječnikom kako bi se izbjegle moguće štetne interakcije s lijekovima.
