Magnezij kao hemijski element ima veliku ulogu kako u ljudskom tijelu, tako i u životinjskom i biljnom svijetu. Osmi je najzastupljeniji metal u Zemljinoj kori, a spada u zemno alkalijske metale.
U ljudskom tijelu najviše je prisutan u zubima i kostima, čak 60 do 65 posto, dok je ostatak pohranjen u mišićima, ćelijama i krvi. Uključen je u mnoštvo enzimskih reakcija, bitnih za mnoge životne procese.
Neke od tih funkcija su stvaranje bjelančevina, kao i stvaranje energije i njen prenos, skladno funkcioniranje živčanog, endokrinog i kardiovaskularnog sistema, jačina kostiju i zubi.
Ove činjenice se ne odnose samo na čovjekovo tijelo, već i na cijeli životinjski svijet. Ako određena ćelija u ljudskom tijelu ne dobiva potrebnu količinu magnezija, ona automatski propada.
Koliko je njegova uloga bitna i u biljnom svijetu pokazuje činjenica da se ion magnezija nalazi u samom središtu molekule hlorofila, sastojka koji daje listovima zelenu boju i zajedno s ugljičnim dioksidom i vodom zapravo stvara kisik.
Četiri elementa za zdrave kosti
Dugo vremena, kada bi u pitanju bio kvalitet kostiju ili zuba, te funkcioniranje pojedinih tjelesnih sistema, mineral kojemu bi se pridodavala izuzetna važnost bio bi kalcij.
Međutim, u novije vrijeme, pokazalo se da ovoj teoriji nedostaje mnogo toga. Naime, došlo se do zaključka da se kalcij bez sudjelovanja magnezija, zapravo samo taloži na nepotrebnim mjestima i tako čini dodatnu štetu našem organizmu.
Neki naučnici čak tvrde da je za potpunu uspješnost procesa apsorpcije kalcija potrebno imati četiri elementa, a to su: magnezij, kalcij, vitamin D i bor. Vitamin D i bor su tu kako bi poboljšali ugradnju kalcija u kosti, dok magnezij služi kako bi spriječio kalcificiranje krvnih žila.
Kako se manifestra manjak magnezija
Osobe koje imaju manjak magnezija u organizmu obično imaju problema sa
1. slabom cirkulacijom krvi,
2. grčevima i trzanjem mišića,
3. tenzijskim glavoboljama,
4. povišenim krvnim pritiskom,
5. tvrdom stolicom,
6. srčanom aritmijom,
7. jakim predmenstrualnim grčevima,
8. nesanicom i depresijom,
9. bubrežnim kamencima.
Meka tkiva u našem tijelu koja čine mozak i srce također mogu poprimiti određene smetnje pri nedostatku magnezija. Lista je poprilično dugačka.
Magnezij opušta, kalcij steže
Svojstvo magnezija je opuštanje, dok je svojstvo kalcija stezanje. Prilikom nakupljanja kalcija u organizmu naši mišići predugo ostaju stegnuti. U blažim slučajevima osjećat ćemo polagano trzanje i grčeve, dok u težim slučajevima već riskiramo mnoge bolesti kao što su srčana oboljenja, angina pectoris, hipertenzija, aritmija, astmatične grčeve, PMS grčeve i migrenu.
Stoga možemo zaključiti da je magnezij itekako bitan i za naš živčani sistem. Nedostatak magnezija čini nas napetim, razdražljivim i nestabilnim, dok će optimalna količina magnezija u našem tijelu činiti da budemo opušteniji, zdraviji, fleksibilniji, te otporniji na svakodnevni stres.
Čistač teških metala
Magnezij također igra vrlo bitnu ulogu u detoksikaciji organizma. Kako bi se zaštitilo od raznih otrova ljudsko tijelo prirodno proizvodi glutation, antioksidant koji je zaslužan za odstranjivanje teških metala kao što su živa, olovo i arsen iz organizma.
Međutim, da bi njegova sinteza potpuno uspjela potreban mu je magnezij. Glutation i magnezij također su nerazdvojni kada je u pitanju detoksikacija pa tako pri manjku magnezija dolazi do propadanja glutation.
Pušenje, ispijanje alkohola, izlaganje radioaktivnom zračenju, kao i liječenje kemoterapijom prosječan čovjek vjerojatno ne bi preživio da se u tijelu ne pojavljuje ovaj proces.
Niski nivoi magnezija doprinose i taloženju teških metala u mozgu, pri čemu nastaje plodno tlo za nastajanje Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Prirodni izvori magnezija
Vjerojatno najbolji izvor magnezija kao i ostalih minerala je neprerađena morska sol. Nakon natrija i klorida, zbog svoje lake topljivosti, magnezij je treći po redu najzastupljeniji mineral u morskoj vodi. Stoga i većina morskih plodova kao što su alge, kao i ostatak morskog bilja sadrži velike količine ovog minerala.
Od plodova s poljoprivrednog zemljišta tu su orašasti plodovi, sjemenke, žitarice i zeleno lisnato povrće.
Međutim, za pravilnu apsorpciju magnezija nije dovoljno poznavati samo koja namirnica i koliko obiluje ovim mineralom. Većina namirnica koje možemo pronaći na policama dućana, zbog savremenog načina uzgoja, zatim skladištenja i zamrzavanja, izgubi na mineralnoj vrijednosti. Najsigurniji način dobivanja magnezija je vlastiti vrt, ali nažalost, negu ga svi sebi priuštiti.
Jeste li znali…
- Neke samonikle biljke kao što su kopriva i mišjakinja obiluju velikim količinama magnezija.
- Huhanjem namirnice izgube oko 40 – 70 posto magnezija, a velike količine magnezija gubimo korištenjem hrane spravljene od bijelog brašna. Tako da na kraju iz svakodnevne prehrane naše tijelo zapravo apsorbira oko jednu trećinu ovog vrijednog minerala.
- U posljednje vrijeme u dućanima zdrave hrane i biljnim apotekama može se pronaći magnezijev klorid, spoj dobiven jednostavnim isparavanjem morske vode. Kako se magnezij dobiven iz hrane pri dolasku u naš želudac pretvara u magnezijev klorid, ovaj način se smatra jednim od efikasnijih.
VAŽNO!!!
Iako se u mnogim slučajevima terapija magnezijem pokazala dosta učinkovitom, možda ona neće odgovarati svim tipovima bolesti. Prosječna osoba koja ima manjak energije, previše je izložena svakodnevnom stresu pa ima klasične nedostatke manjka magnezija vjerovatno će imati koristi od konzumacije magnezija. Međutim bolujete li od neke bolesti, prije svega bi svakako bilo dobro potražiti stručnu pomoć ili se barem dodatno raspitati.
