Riža je žitarica koja hrani više od polovine svjetskog stanovništva. Kao namirnica, bogata je škrobom, karakterizira je najveća energetska vrijednost među žitaricama (100 g = 355 kcal) te visok stepen hranjivosti.
Njen sastav je veličanstven – sadrži minerale najviše fosfora i kalij, ali i željezo, magnezij, kalcij, bakar i cink. Sadrži najviše vitamina E (najviše u klici) te vitamine B kompleksa u ljusci.
U 100 grama sirove riže nalazi se oko 12,5 procenata vode, 0,6 grama masti, 6,6 grama bjelančevina i 79,4 grama ugljikohidrata.
Riža odlično utječe na crijevnu floru, a kao namirnica koja ne osigurava sve aminokiseline, odlično se slaže s mahunarkama, stoga svoje mjesto nalazi i u varivima.
Kineski narodni lijek
Osim vrijednih prehrambenih svojstava, riža se u raznim oblicima koristila u zdravstvene svrhe, za prevenciju i liječenje, pri čemu svakako prednjači kod nas slabo poznata – crvena riža.
Crvena riža nastaje fermentacijom pomoću kvasca Monascus purpureus. Crvena riža se sastoji od 15 vrsta monakolina. U njoj dominira monakolin K, koji je poznat pod nazivom – lovastatin.
Za smanjenje nivoa lošeg holesterola zaslužni su ostali spojevi koji se nalaze u crvenoj riži, a to su biljni steroli, ostali monakolini, nezasićene masne kiseline, probavni enzimi te vitamini B kompleksa.
Crvena riža je prihvaćena kao kineski narodni lijek i koristi se za liječenje bolesti srca i kardiovaskularnog sistema. U 21. stoljeću crvena riža je postala popularna i u Europi, pogotovo kada je riječ o zdravstvenoj primijeni.
Crvena riža kao dodatak prehrani
Istraživanje koje je najviše odjeknulo, svakako je ono objavljeno u studiji u američkom časopisu American Journal of Cardiology. Studija je pokazala da ekstrakt crvene riže u obliku dodatka prehrani može sniziti nivo holesterola u krvi za 15 procenata te LDL holesterol za 21 procenat.
Osim ovoga, dostupan je zaključak istraživanja provedenog na 5000 dobrovoljaca u Kini koje je pokazalo da crvena fermentirana riža smanjuje rizik od srčanog udara za oko 30 posto te rizik od srčanog udara bez smrtnih posljedica za gotovo 70 posto.
Crvena riža – trigliceridi i holesterol
Crvenu rižu je u Europi moguće već neko vrijeme kupiti u posebnim kapsulama odnosno tabletama. Vezano uz isto, stručnjaci su istaknuli da je ekstrakt crvene riže koji se koristio u navedenim istraživanjima bio posebno pripremljen za istraživanje, te da nije identičan onome koji se može pronaći kao dodatak prehrani u apotekama.
Crvena riža nastaje fermentacijom kvasca pri čemu se na njenom sloju stvara ljekoviti prah. Jedna naučna studija utvrdila je da je samo jedan od 9 analiziranih preparata crvene riže dostupan u apotekama imao u svom sastavu svih 10 monakolinskih spojeva koje bi ovaj prirodni proizvod trebao sadržavati.
Upotreba i doziranje
Istraživanja su otkrila da sastojci crvene riže blokiraju sintezu holesterola. Posljedično, snižavaju holesterol i trigliceride u krvi, smanjuju proizvodnju holesterola u jetri, povećavaju HDL ”dobar” holesterol i poboljšavaju zdravlje kardiovaskularnog sistema.
Crvena riža se u prošlosti koristila za liječenje slezene i loše probave. Budući da pročišćava i matira kožu te joj vraća ravnotežu, koristi se za tretiranje mješovite i masne kože.
U kulinarstvu se crvena riža koristi kao dodatak jelima, te kao stabilizator hrane. U istočnjačkoj kuhinji crvena riža kao i proizvodi od crvene riže koriste se kao konzervans, prehrambena boja ali izačin.
Odraslim osobama, dnevno se preporučuje konzumacija 1200 mg praha crvene riže. Crvenu rižu može se konzumirati i do dva puta na dan. Konzumacija kapsula ovisi o jačini kapsula. Neke kapsule se piju dva puta dnevno, neke samo jednom. Uvijek se pridržavajte uputa istaknutih na pakiranju.
Mjere opreza i nuspojave
Upotreba preparata od crvene riže ne preporučuje se mladim osobama, trudnicama, dojiljama i svim osobama koje imaju probleme vezane uz zdravlje jetre. U upotrebi crvene riže do sada nisu zabilježene alergijske reakcije, međutim njeni preparati mogu uzrokovati nuspojave slične onima koje izazivaju statini - hepatotoksičnost i miopatija.
Neke osobe mogu biti iznimno osjetljive i na malu dozu preparata. U slučaju bola mišićima i slabosti mišića treba potražiti savjet liječnika.
Saznaj više
1. Postoji više od hiljadu vrsta riže - bijela, smeđa, basmati, divlja.
2. Od 4. stoljeća prije naše ere, kada je rižu donio Aleksandar Veliki, trebalo je proći još punih 12. stoljeća prije nego se riža napokon počela uzgajati u Europi.
3. Iako potječe iz Indije i Kine, u literaturi se kao dvije glavne vrste razlikuju indijska (dugo zrno) i japanska (okruglo zrno) vrsta.
