Sve više ljudi povremeno doživljava intenzivan osjećaj slabosti. Nakon što se neko vrijeme osjećaju potpuno dobro, dolazi do malaksalosti u tijelu, slabljenja pozornosti, vrtoglavice i mučnine u želucu.
Sve to traje nekoliko dana i potom se ti ljudi vraćaju u uobičajeno stanje. Počnu normalno funkcionirati, a onda se ista stvar ponavlja nakon nekoliko mjeseci.
Za svoje probleme najčešće krive pad imuniteta i smatraju kako su izloženi napadima viroze. No je li uistinu tako?
Prema najnovijim znanstvenim istraživanjima riječ je o takozvanom Epstein-Barrovu virusu (EBV) koji se sve više širi svijetom i napada uglavnom žene.
One dolaze svojim liječnicima i žale se na iscrpljenost, upaljeno grlo i depresiju, a ovi ih uvjeravaju kako vjerovatno imaju hormonalne poremećaje ili pate od stresa. Tek nakon što prođu mnoga testiranja, na kraju im se ustanovi prisutnost EBV virusa.
Infekcije česte, srećom bez posljedica
Od Epstein-Barrova virusa trenutačno pati svaka deseta žena u svijetu. On spada u porodicu herpes virusa. Infekcije su vrlo česte, no većina ljudi ne osjeća nikakve posljedice. U trenucima slabljenja imunološkog sistema počinje njegovo djelovanje.
Nije poznat niti jedan klasični lijek za uklanjanje Epstein-Barrova virusa. Uzimanje antibiotika samo pogoršava situaciju. No pozitivan učinak na oboljele od virusa daje spoznaja da nisu hipohondri te da im mozak i dalje normalno radi. Uz promjene životnih navika djelovanje virusa se učinkovito minimalizira.
Pomažu šetnje i lagana hrana
Za normaliziranje života uz EBV virus važno je izbjegavati stres i uzbuđenja. Valjalo bi naći vremena za odmor i opuštanje. Joga i drugi blagi oblici vježbanja imaju blagotvorni učinak.
Isto tako uravnotežujuće djeluju i šetnje prirodom. Preporučljivo je jesti što lakšu hranu i pri tome piti što veće količine vode. Ispijanje crne kafe trebalo bi zamijeniti čajem od koprive. Prije večernjih izlazaka dobro je malo odspavati.
Voće i hrana niskog glikemjskog indeksa
Ljudima koje muči Epstein-Barrov virus vrlo je bitno da piju mnogo vode - barem od 2,5 do 3 litre na dan. Iz istoga je razloga neophodan unos namirnica bogatih vodom, poput voća i povrća.
Trebali bi izbjegavati namirnice s visokim glikemijskim indeksom koje izazivaju velike oscilacije šećera u krvi te vode padu energije i umoru, a jesti one s niskim. Nizak glikemijski indeks imaju primjerice povrće, cjelovite žitarice, meso perad i riba.
Također je važno jesti namirnice bogate magnezijem, folnom kiselinom i omega-3 masnim kiselinama. Magnezij održava energiju u ravnoteži pa je neophodan kod umora i iscrpljenosti. Omega-3 kiseline pomažu kod depresije. Uz to je dobro piti napitke s guaranom jer razbuđuju i poboljšavaju koncentraciju.
