Svake godine 17,5 miliona ljudi prerano umire od kardiovaskularni oboljenja uključujući bolesti srca i moždani udar. Kardiovaskularne bolesti su danas vodeći uzrok smrti u svijetu, a predviđa se da će do 2030. godine broj smrtnih posljedica porasti na 23 miliona.  

No, ne mora biti tako. Unesemo li samo nekoliko manjih promjena u naše živote, možemo živjeti dulje, boljim i za srce zdravijim životom. Šta možemo učiniti za svoje i srce ljudi oko sabe – sada i odmah?

Jedi zdravo i pij pametno

1. Smanji unos slatkih pića i voćnih sokova – umjesto njih, odaberi vodu ili nezaslađene sokove.

2. Zamijeni slastice s puno šećera svježim voćem kao zdravom alternativom.

3. Pokušaj pojesti 5 porcija (1 porcija = puna šaka) voća i povrća dnevno – svježeg, smrznutog, konzerviranog ili sušenog.

4. Zadrži konzumiranu količinu alkohola u preporučenim granicama.

5. Pokušaj ograničiti unos prerađene i konzervirane hrane koja često sadrži više soli, šećera i masti.

6. Ponesi kod kuće pripremljene zdrave obroke za školu ili posao.

PAŽNJA!

Visok nivo razina šećera u krvi može ukazivati na dijabetes. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u dijabetičara, te stoga neprepoznati i neliječeni dijabetes predstavlja povišen rizik za bolesti srca i moždani udar.

Budi aktivniji

1. Nastoj najmanje 5 puta sedmično biti umjereno fizički aktivan/na po 30 minuta.

2. Ili uvedi najmanje 75 minuta intenzivne fizičke aktivnosti raspoređene tokom sedmice.

3. Igra, hodanje, kućni poslovi – sve se to ubraja u tjelesne aktivnosti!

4. Budi aktivniji/a svaki dan – penji se stepenicama, hodaj ili vozi bicikl umjesto vožnje automobilom.

5. Vježbaj s prijateljima i porodicom – bit ćeš motoviraniji/a i bolje ćeš se zabaviti!

6. Skini aplikaciju za vježbanje ili koristi pedometar za praćenje svojih aktivnosti

OPREZ!

Povišen krvni pritisak jedan je od glavnih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti. Naziva se „tihim ubicom,“ jer obično nije praćen upozoravajućim znakovima ili simptomima, te mnogi ljudi i ne znaju da ga imaju.

Reci NE pušenju

1. To je najbolje što možeš učiniti za zdravlje svoga srca.

2. Unutar 2 godine nakon prestanka pušenja rizik od bolesti žila srca značajno pada.

3. Unutar 15 godina rizik od kardiovaskularnih bolesti izjednačen je s onim u nepušača.

4. Izloženost pasivnom pušenju također može prouzročiti bolesti srca u nepušača.

5. Prestankom pušenja nećeš poboljšati samo zdravlje svojega srca, već i zdravlje ljudi koji te okružuju.

6. Ako imaš problema s prestankom pušenja, potraži stručni savjet ili program potpore za prestanak pušenja.

PROVJERI!

Povišeni holesterol povezuje se s približno 4 miliona smrti godišnje. Stoga posjeti liječnika i provjeri nivo svoga holesterola, a također i tjelesnu težinu te indeks tjelesne mase (ITM-BMI).

Liječnik će ukazati na stupanj rizika od kardiovaskularnih bolesti kako biste mogli planirati načine za poboljšanje zdravlja svoga srca.