Alergijske bolesti u današnje vrijeme su sve češće prisutne, kako kod odraslih tako i kod djece. U slučaju proljetnih alergija najčešće su zahvaćeni gornji dišni putevi, kaže prim. dr. Gordana Vuković, specijalista pedijatar. Simptomi su začepljen nos i bistar sekret u nosu, kihanje, svrbež nosa, a mogu se pojaviti i crvenilo, suzenje i svrbež očiju.
Hronični rinitis
- Na alergiju se može posumnjati kada dijete neprestano trlja oči i nos. Ako se alergijski rinitis ne liječi, javlja se hronična upala sluznice, upala srednjeg uha i sinusa, kao sekundarna bakterijska infekcija. Također, mogu se javiti i nosni polipi. Osim navedenog, pojava sezonskih simptoma (u isto doba godine) također upućuje na polensku alergiju. Zbog toga treba obaviti ORL pregled i pregled kod pulmologa - kaže dr. Vuković.
Kod sumnje na polensku alergiju radi se alergotest na inhalatorne alergene, tj. određivanje ukupnih i specifičnih antitijela grupe IgE (RIST, RAST). Bitna je i porodična anamneza, kao i klinička slika oboljelog djeteta. Veliki broj djece s alergijskim rinitisom vremenom razvije astmu jer se na vrijeme ne postavi dijagnoza, a također nekada ni terapija nije adekvatna. Zato treba uraditi i pulmološke testove: spirometriju, eozinofile u krvi i ispljuvku, zatim bronhoprovokacijske testove i FeNO test.
- Polenske alergije često daju sinuzitis, otitis, polipozu nosa, a i prelaze u astmu. Pogotovu ako nije dobro liječena polenoza nosa, češće su komplikacije. Oko 15 posto polenoza završava astmom, a u 30 do 70 posto slučajeva astma je udružena s hroničnim rinitisom i polipozom - navodi dr. Vukovioć.
Ispiranje nosa
Istraživanja pokazuju da pravilno i pravovremeno liječenje sezonskog rinitisa sprečava pojavu astme. Dakle, djeca s alergijom na polene trebaju izbjegavati boravak na otvorenom, treba zatvarati vrata i prozore, naročito na vjetrovitom i sušnom vremenu. U prirodi treba boraviti ujutro i nakon kiše. Po povratku u kuću dijete treba istuširati, oprati mu kosu i odjeću, nos treba isprati fiziološkom otopinom.
- Potrebno je educirati roditelje, ovisno o uzrastu i dijete, kako da smanje kontakt s alergenima. Adekvatnom terapijom treba ublažiti simptome alergije, a to su: antihistaminici, kortikosteroidi, dekongestivi, kromoni, antikolinergici, antileukotrijeni, imunoterapija. Sezonski rinitis počinje se liječiti inhalatornim kortikosteroidima 2-3 sedmice prije cvjetanja, a antihistaminici se daju prije početka tegoba - pojašnjava dr. Vuković.
Alergija se ublažava pravovremenim postavljanjem dijagnoze, uključivanjem na vrijeme - preventivno inhalatornih kortikosteroida i antileukotriena, kao i izbjegavanjem alergena koliko je moguće, edukacijom roditelja i djeteta, zavisno od uzrasta. Bitna je i pravilna kontrola sredine u kojoj boravi alergično dijete.
Kada se radi alergotest
Nekada se mislilo da alergotest nije adekvatan kod djece do tri godine. Danas se kožni test radi već kod dojenčadi koja su alergična na proteine kravljeg mlijeka. Može se raditi i na ostale alergene, a rezultat se dobije brzo. Test se radi ubodom lancetom - intradermalno, a tu su i test grebanja i test flasterom. Rade se na unutrašnjoj strani podlaktice i nekada na leđima.
Napadi astme
Kod napada astme daju se bronhodilatatori. Inhalacioni kortikosteroidi i antileukotrijeni daju se preventivno, dok se kod teškog napada daju sistemski kortikosteroidi uz bronhodilatatore, a nekada i kisik. Napadi su najčešće noću, dijete treba staviti u polusjedeći položaj, vlažiti zrak, treba ga umiriti, a ako sve to ne pomogne, potrebna je pomoć ljekara.
