Osobama koje spavaju više od devet sati prijeti do 70 procenata veći rizik za moždani udar, utvrdili su američki naučnici s University of Alabama. 

Rezultati objavljeni u naučnom časopisu Neurology su prikupljeni od oko 17.000 ispitanika prosječne dobi 64 godine. Prije početka šestogodišnjeg promatranog razdoblja nijedan sudionik istraživanja nije imao moždani udar.

Naučnici naglašavaju kako su pri izračunu rizika u obzir uzeli faktore povezane s moždanim udarom poput pušenja, dijabetesa i bolesti srca.

Mediteranska prehrana čuva i vid 

Osobama koje se pridržavaju mediteranskog načina prehrane prijeti prosječno 41 posto manji rizik za senilnu makularnu degeneraciju, jedan od vodećih uzroka gubitka vida. Uz veliki udio voća i povrća, mediteranska prehrana se oslanja na unos ribe i maslinovog ulja.

Rezultate prikupljene od oko 5000 ispitanika starijih od 55 godina je objavio stručni časopis Ophthalmology. Prema podacima za SAD, senilna makularna degeneracija je prisutna kod 1,8 miliona osoba. Očekuje se kako će broj pacijenata sa senilnom makularnom degeneracijom do 2020. godine u SAD narasti na 3 miliona.

Zašto je sve više neplodnosti u muškaraca

Istraživanje provedeno na New York University ukazuje na povećanje udjela muškaraca pogođenih neplodnošću u proteklih 15 godina. Prema podacima prikupljenima u SAD i Španiji, broj muškaraca koji pate od neplodnosti se usedmerostručio.

Istovremeno se bilježi smanjenje prosječnog kvaliteta, brojnosti i pokretljivosti spermija. Prosječna dob muškaraca uključenih u postupke medicinski potpomognute oplodnje je 36 godina.

Naučnici vjeruju kako je nove podatke moguće objasniti negativnim utjecajem faktora poput pušenja, pretilosti te izloženosti hemijskim spojevima iz okoline.

 Šećer u krvi i rizik za demenciju 

Uspješna kontrola koncentracije šećera u krvi povezana je s dugoročnim smanjenjem rizika za demenciju, pokazuje istraživanje provedeno uz sudjelovanje 3400 pacijenata s dijabetesom tipa 1.

Ispitanicima koji su u više od polovice mjerenja imali koncentracije šećera u krvi oko preporučenih vrijednosti prijetio je prosječno 45 posto manji rizik za demenciju, piše stručni časopis Diabetes Care.

Sudionici istraživanja su na početku promatranog 20-godišnjeg razdoblja bili stariji od 50 godina. Demencija se najčešće javljala oko 65. godine života, a najveći rizik su imale osobe s najvišim koncentracijama šećera u krvi.

Naučnici s University of California dodaju kako je održavanje preporučene koncentracije šećera u krvi povezano i sa smanjenjem rizika za moždani udar, bolesti srca, bolesti očiju te oštećenja krvnih žila.

 Umor za volanom opasan poput alkohola

Istraživanje provedeno u SAD na uzorku od 5470 prometnih nesreća pokazuje kako je umor kao faktor rizika usporediv s konzumacijom alkohola. Umor je povezan s prosječno 15 puta većim rizikom za sudjelovanje u prometnoj nesreći.

Kako piše stručni časopis Sleep, osobe koje su spavale manje od četiri sata imaju slične izglede da će prouzrokovati saobraćajnu  nesreću poput osoba čija je koncentracija alkohola u krvi 1,5 puta već od zakonskog ograničenja.

Povećani rizik da će prouzrokovati saobraćajnu nesreće imaju sve osobe koje spavaju prosječno manje od sedam sati. Prema podacima prikupljenima u SAD, pospani vozači sudjeluju u 7 procenata svih prometnih nesreća te 16 posto prometnih nesreća koje uključuju smrtne posljedice.

 Epidemije gripe su najduže u gradovima

Istraživanje američkih znanstvenika s Oregon State University sugerira kako su epidemije gripe najdugotrajnije u velikim gradovima. To je moguće objasniti prisutnošću velikog broja zaposlenih osoba koje na radno mjesto putuju iz šireg gradskog područja.

Analiza pojave prvih slučajeva gripe u velikim gradovima može pomoći u predviđanju toka sezone gripe, vjeruju istraživači. U njihovoj studiji je potvrđeno kako se povećanje broja slučajeva gripe bilježi u danima s niskim udjelom vlage u zraku.

Novi nalazi su rezultat šestogodišnjeg praćenja kretanja broja slučajeva gripe u 603 grada u SAD. Procjenjuje se kako je gripa prošle godine u SAD odnijela oko 80 000 života.

 Dodir ublažava stres 

Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Karnegi Melon u Pensilvaniji pokazalo je da je zagrljaj najbolji način da se pomirite sa nekim posle svađe. Tim istraživača je dvije nedelje posmatrao 400 ljudi i njihove reakcije poslije zagrljaja. Rezultati su pokazali da su osobe koje su se zagrlile nakon svađe brže smirile i riješile negativnih osjećanja.

Mnoga su istraživanja već pokazala da ljudski dodir djeluje smirujuće i da su zagrljaj i držanje za ruke odlični u borbi protiv stresa. Svađa s voljenom osobom može nas uznemiriti na emocionalnom i fizičkom nivou, a kontinuiran stres zbog takvih rasprava može izazvati anksioznost, paranoju, osjećaj usamljenosti i depresiju.

Dodir ublažava efekte tih posljedica na fizičko i mentalno zdravlje, jer pojačava osjećaj sigurnosti i bliskosti i doprinosi boljem razumijevanju.