Obična prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa koja katkad zahvaća i ždrijelo, a naziva se i rinitisom. Prehlada je vrlo blaga bolest jer nije praćena povišenom temperaturom, a klinički je karakteriziraju hunjavica i kihanje, začepljen nos te osjećaj suhoće ždrijela.
To je najčešća bolest čovjeka uopće, a uzrok su infekcije različitim respiratornim virusiima. Po pravilu riječ je o virusima slabije patogenosti, odnosno s manjom agresivnošću. Najbrojniji su i najvažniji rinovirusi, a poznato je više od 100 različitih tipova.
Najučestalija bolest na svijetu
Ova najučestalija bolest čovjeka proširena je u cijelome svijetu, stalno se pojavljuje i zahvaća sve dobne skupine. Susreće se tokom cijele godine, ali je češća zimi zbog slabije otpornosti respiratornih sluznica, češćih i bližih međusobnih dodira ljudi i neprovjetravanja prostorija.
Uprkos uvriježenim vjerovanjima i zapažanjima, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, propuh, umor, neispavanost ili slična stanja povezana s povećanom učestalošću ili težinom prehlade.
Bolest je osobito česta među malom djecom, učenicima, studentima i vojnicima, u kojih se može pojaviti i epidemijski. Općenito, broj prehlada u jednoj godini smanjuje se tokom čovjekova života.
Inkubacija obične prehlade je vrlo kratka, iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest je samoizlječiva, nakon prosječnog trajanja od 4 do 6 dana, a komplikacije su vrlo rijetke. Uobičajeni laboratorijski nalazi, kao sedimentacija i broj leukocita uglavnom su normalni.
Kaži NE antibioticima
Običnu prehladu nikad ne treba liječiti antibioticima, pa je liječenje simptomatsko, što uključuje otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma.
Budući da bolesnici nisu febrilni, a obično nemaju ni drugih općih simptoma, najčešće nije potrebno uzimani ni antipiretike (lijekovi za snižavanje tjelesne temperature).
Potrebno je uzimati veću količinu tekućine i pričuvati se težih napora nekoliko dana. Upotrebljavaju se kapi za nos koje smanjuju otok nosne sluznice i sekreciju.
Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.
Osnaži organizam
Promjena vremena, zahlađenje i duži boravak u zatvorenom prostoru donose novu "sezonu" prehlade u ovo doba godine. Već je poznato da vitamin C, voće, povrće i dovoljno sna mogu znatno osnažiti organizam.
Ipak, kako vas prehlada ne bi "zakačila", možete poduzet dodatne, konkretne mjere kojima u znatnoj meri smanjujete rizik od prehlade i gripe.
Oznoji se
Znojenjem se rješavamo toksina i mikroorganizama, pa je uz preporučeno vježbanje tokom hladnih mjeseci potrebno pojačati dodatnim treningom, koji će tijelo podstaći na znojenje.
Sauna i visoke temperature podstiču rast endorfina, prirodne supstance koja nas oslobađa bola, dok toplota poboljšava cirkulaciju.
Ispiraj nos
Neadekvatna higijena podstiče brojne upale u tijelu, a najčešće su infekcije disajnih puteva. Budući da je nos najveći sakupljač bakterija i virusa, izuzetno je važno redovno ga ispirati.
Za kvalitetno ispiranje nosa dovoljna je prokuhana, mlaka voda i kašika morske soli. Tim rastvorom možete isprati nos, a možete kupiti farmaceutski fiziološki rastvor.
Utopli noge
Održavanje topline nogu može drastično smanjiti rizik od prehlade. Prema otkriću britanskih naučnika, utopljavanje ovog dijela tijela može spriječiti curenje nosa i razvoj bakterija.
Povećaj unos probiotika
Probiotici su dobre bakterije, koje u crijevima igraju važnu ulogu u jačanju imuniteta. Istraživanja su pokazala da kontinuirano uzimanje probiotika pomaže u zaštiti protiv prehlade pa osobe koje su uzimale probiotike imaju 27 posto manji rizik od razvoja infekcija.
Probiotike nađite u jogurtu, kefiru, kiselom kupusu...
Začini obroke
Đumbir je jedan od prirodnih saveznika u borbi s prehladama. On podstiče organizam na proizvodnju dermicidina, zaštitnika od mikroorganizama. Osim toga, đumbir u čaju čisti grlo, dok kao dodatak jelu pokreće cirkulaciju i grije tijlo.
Cimet ima protivupalna i antibakterijska svojstva, zbog čega ga je poželjno uvrstiti u svakodnevnu ishranu. Takođe, za preventivu kod prehlada preporučuje se konzumiranje četvrtine kašičice cimeta izmiješanog sa kašičicom meda.
Izađi na svjež zrak
Ako provodite vreme na otvorenom, to može spriječiti prehladu i biti ključ za očuvanje zdravlja tokom zime.
Mit je da hladnoća uzrokuje prehladu. Pravi razlog što su bolesti češće tokom hladnih mjeseci je taj što zimi provedemo više vremena u zatvorenom prostoru, pa smo više izloženi virusima, objašnjavaju britanski naučnici.
Jedi pileću supu
Pileća supa je dobra u borbi protiv prehlade jer uključuje određene sastojke koji doprinose zdravlju. Prema nekim istraživanjima, važan sastojak su pileće kosti. Naime, koštana srž sadrži vrstu masnoće koja podstiče tijelo na proizvodnju bijelih krvnih zrnaca koja štite od infekcija i bolesti.
Zato pileću supu pripremajte od krila i drugih dijelova gdje je mnogo kostiju.
Peri ruke do lakata
Pranje ruku je ključno u prevenciji bolesti, ali je higijena koja podrazumijeva pranje ruku skroz do lakta znatno delotvorija, kažu naučnici. Istraživanja, naime, pokazuju da je na laktu više bakterija nego ispod pazuha.
U stvari, mjesta za širenje bakterija su podlaktice, dlanovi, kažiprsti, unutrašnji dio pregiba koljena i tabani - tvrde naučnici sa Univerziteta u Koloradu.
Zato se preporučuje redovno pranje ruku i podlaktice, naročito prije obroka i dodirivanja lica. Ova metoda je dobra jer uklanja bakterije koje pogoršavaju bolest, kažu naučnici.
