Med, propolis i lijekovi bez recepta trebali bi biti prvi izbor u liječenju kašlja za većinu pacijenata, preporučuju iz Nacionalnog instituta za zdravstvo u Velikoj Britaniji.
Ljekari bi samo u rijetkim slučajevima trebali propisati antiobiotike za kašalj, jer u većini slučajeva oni ne djeluju na glavne simptome, upozoravaju iz Instituta i dodaju da se u većini slučajeva kašalj povuče sam od sebe u roku od dvije do tri nedjelje.
Cilj ovih novih preporuka je pomoći kod problema koji nastaju stvaranjem otpornosti na antibiotike zbog njihovog prečestog propisivanja. Infekcije je sve teže liječiti zbog rezistencije superbakterija na te vrste lijekova.
Medom i biljnim preparatima protiv simptoma kašlja
Topli napitak s medom, limunom i đumbirom dobro je poznat kućni lijek za kašalj i nadraženo grlo. Britanski Institut raspolaže novim podacima po kojima upravo med, propolis, limun i slični biljni preparati ublažavaju simptome kašlja.
Med se koristi širom svijeta kao narodni lijek protiv kašlja. Sigurna je i efikasna alternativa tradicionalnoj medicini. Djeluje umirujuće na iritirano grlo, a važan je i kao antioksidns.
Med je dobar i protiv mikroba. Ipak, ne preporučuje se djeci mlađoj od godinu dana zbog mogućih alergijskih reakcija. Povremeno sadrži bakteriju koja kod beba može izazvati botulizam.
Ekspektoransi i antitusici
Britanski Institut za zdravstvo preporučuje i lijekove protiv kašlja koji se propisuju bez recepta, a sadrže ekstrakt korijena pelargonije (Pelargonium sidoides) i guaifenesin.
Guaifenesin spada u grupu lijekova koji se nazivaju ekspektoransi. Oni aktiviraju proizvodnju sluzi, razrjeđuju je i čine kašalj produktivnijim, odnosno olakšavaju iskašljavanje viskozne sluzi.
Suhi, podražajni kašalj praćen bolom u grlu i povišenom temperaturom obično je posljedica prehlade ili virusne infekcije, pa je liječenje simptomatsko, a pacijentima se daju antitusici - lijekovi za ublažavanje kašlja.
Antitusici smanjuju refleks kašlja tako što djeluju lokalno ili centralno na centar za kašalj u mozgu. Primjenjuju se kod suhog podražajnog kašlja. Pacijentima se savjetuje korišćenje pomenutih lijekova dok se stanje ne poboljša, ali ako se to ne dogodi, preporučuje se odlazak liječniku opće prakse.
Izbjeći otpornost na antibiotike
Iz Instituta ističu da je za pravilno liječenje kašlja najbitnije odrediti njegov uzrok, zbog čega je jako važna dobra anamneza.
- Otpornost na antibiotike postala je veliki problem i moramo preduzeti neke poteze da bismo smanjili prečestu upotrebu antibiotika, smatra dr. Suzan Hopkins, zamjenica direktora Agencije za javno zdravlje.
Nove preporuke, koje su izdali Institut i Agencija za javno zdravlje, liječnike opće prakse trebali bi podstaknuti na smanjenje propisivanje antibiotika. Oni istovremeno trebaju ohrabriti pacijente da slušaju njihove savjete.
No, kod bakterijskih infekcija disajnih puteva: bakterijskog rinosinusitisa, gnojne angine, bronhitisa i upale pluća, koje sve obično prati povišena temperatura i obilan, gusti, žutozeleni iskašljaj, antibiotska je terapija neophodna.
