Nova svjetska studija u kojoj je učestvovalo stotinjak istraživača iz različitih institucija, analizirala je podatke više od 1000 istraživanja o alkoholu, zatim izvore podataka i slučajeve smrti i invaliditeta iz 195 zemalja između 1990. i 2016. godine. Ovo istraživanje, objavljeno u Lansetu, potvrdilo je da pijenje alkohola bez obzira na količinu dovodi do lošijeg zdravlja.
Dok vas čašica vina tu i tamo neće ubiti, rizik od smrtonosnih zdravstvenih problema, poput nekoliko vrsta karcinoma, moždanog udara, zaraznih bolesti, samopovređivanja i saobraćajnih nezgoda, češći je kod onih koji piju alkohol.
Naime, ispijanje vina i piva glavni je faktor rizika od invaliditeta i ranog umiranja za osobe između 15 i 49 godina u 2016. godini, što je dovelo do 2,8 miliona smrtnih slučajeva na globalnom nivou. To znači da je najbolje izbeći i tu jednu čašu vina.
Prenosimo vam 10 bolesti kojima su podložnije osobe koje piju alkohol.
Depresija
- Naravno, alkohol će u početku učiniti da se osjećate dobro. Međutim, kako vaše tijelo razrađuje hemikalije koje se nalaze u alkoholu, ravnoteža neurotransmitera koji stabiliziraju raspoloženje mozga može se poremetiti, kaže Rej Lebeda, stručnjak za porodičnu medicinu iz Zdravstene liječničke asocijacije u Orlandu.
Kratkoročno, on vam može podstaknuti odlično raspoloženje, ali vremenom zapravo uzrokuje smanjivanje moždanih ćelija, što izaziva probleme poput depresije.
Gubitak pamćenja i demencija
Neurotransmitori se ne bore samo sa vašim raspoloženjem. Oni mogu dovesti do kratkotrajnog gubitka memorije (zamračenje zbog prevelike količine alkohola) i dugoročnih kognitivnih problema, uključujući demenciju, upozoravaju stručnjaci.
Jedna francuska studija, koja je proučavala više od milion odraslih osoba, otkrila je da je među 57.000 slučajeva rane početne demencije gotovo 60 posto povezano sa hroničnom konzumacijom alkohola.
Pretilost
Jedan od najjednostavnijih načina održavanja poželjne težine je izbjegavanje alkohola. Istraživanja pokazuju kako unos alkohola može biti faktor rizika za pretilost, naročito kada ga pijete redovno.
Zašto? Za većinu alkohol je samo izvor dodatnih kalorija. Stručnjaci znaju da kada pijemo, obično ne jedemo manje. Osim toga, čak i nekoliko pića mogu vas podstaknuti da jedete više nego što biste jeli trijezni.
Masna jetra
Jetrin posao je metaboliziranje hranjivih materija iz onoga što jedemo i pijemo. Međutim, ako previše pića opterećuje jetru, dolazi do nakupljanja masti.
Višak masnoća taloži se u ćelijama jetre, gdje se akumulira u obliku masne bolesti jetre. Sve ove dodatne masnoće mogu povećati rizik od upalnih stanja kao što je alkoholni hepatitis. To također može dovesti do ciroze kad jetra ne može obavljati svoj posao i zapravo počinje propadati.
Rak
Alkohol stvara rizik za određene vrste raka, uključujući rak dojke, jetre, usta i grla. Ustvari, kad su istraživači pratili navike pijenja i rizik od raka na više od milion žena, otkrili su da je do 13 posto slučajeva raka vezano za konzumaciju alkohola.
Koja je veza? Kada se alkohol razgrađuje u tijelu, pretvara se u otrovnu hemikaliju nazvanu acetaldehid. Acetaldehid može oštetiti DNK i proteine u tijelu i biti uzrok oštećenja ćelija.
Alkohol također stvara slobodne radikale koji uzrokuju oksidaciju ćelija. To ponekad može dovesti do nekontroliranog rasta zdravih ćelija koje tako postaju kancerogene.
Visok krvni pritisak
Unošenje alkohola u tijelo signalizira oslobađanje hormona stresa koji uzrokuje stezanje krvnih sudova i privremeno stvara visok krvni pritisak. Tokom vremena ovo sužavanje čini krvne sudove debljim i manje elastičnim, što na duge staze može uzrokovati visok krvni pritisak.
Kardiomiopatija
Pijenje velike količine alkohola vremenom može uzrokovati slabljenje srčanih mišića. Ovo stanje, nazvano alkoholna kardiomiopatija, otežava vašem srcu pumpanje krvi po cijelom tijelu.
To onda može dovesti do umora, problema s disanjem, oticanja u nogama i stopalima i nepravilnog rada srca. Također, može uzrokovati oštećenje organa i zatajenje srca.
Pankreatitis
Stanje tijela obilježeno teškom upalom gušterače može dovesti do dijabetesa i raka gušterače, jednog od najsmrtonosnijih oblika raka. Prekomjerna konzumacija alkohola nije jedini krivac, ali to će stvoriti veći rizik.
Problem nastaje zato što piće ometa normalnu funkciju gušterače, uzrokujući da organ luči probavne enzime unutra umjesto da ih šalje do tankog crijeva.
HIV
Pijenjem ne možete zaraditi HIV, naravno. Ali, zapamtite, alkohol može potisnuti imuni sistem i učiniti sklonijim infekcijama. Dakle, ako se uključite u rizično ponašanje kao što je nezaštićeni seks s više partnera ili intravensko korišćenje droga, teški pad imuniteta može stvoriti veći rizik od zaraze. Također, nakon što obolite, bolest se razvija brže nego kod nekoga ko nije sklon alkoholu.
Moždani udar
Čak i ako je srce zdravo, znatno ćete povećati vjerovatnoću moždanog udara ako mnogo pijete. Naime, jedna studija je utvrdila da muškarci koji popiju više od šest pića dnevno, a žene više od četiri, imaju gotovo 40 posto veći rizik od moždanog udara u poređenju sa onima koji nikada ne piju.
Stručnjaci nisu u potpunosti sigurni zašto alkoholizam stvara rizik od moždanog udara, ali vjerovatno je to povezano sa visokim krvnim pritiskom, što je glavni uzrok moždanog udara.
Upala pluća i tuberkuloza
Alkohol potiskuje imuni sistem ometajući sposobnost tijela za stvaranje bijelh krvnih zrnaca koja se bore protiv infekcija. U kratkom roku to može stvoriti slabiji imunitet.
Dugotrajno može dovest imuni sitem na tačku na kojoj postaje osetljiviji na ozbiljne zarazne bolesti. To može uključivati upalu pluća pa čak i potencijalno opasnu bakterijsku infekciju koja vodi u tuberkulozu pluća.
