Pojačavate televizor više nego inače da biste čuli bilo šta sa njega? Ili tražite da vam ukućani nekoliko puta ponove to što vam govore?. Možda je vrijeme za provjeru sluha. S godinama nam je sluh sve slabiji, a ako primijetite da problem postoji, nije sramota potražiti pomoć. 

Iako se oštećenje sluha vezuje samo za stariju populaciju, to uopće nije pravilo. Promjena stila života, ne samo kod nas, već globalno, dovodi do porasta broja mlade populacije koja ima problem sa sluhom.

Mladi, pogotovo, veoma često provode vrijeme sa slušalicama u ušima, a muzika je toliko glasna da se čuje i kad samo stojite blizu njih. Njima buka od više od 100 decibela za samo 15 minuta može oštetiti sluh.

 Reagirati na vrijeme

Reagirati na vrijeme je ključan faktor i kod oštećenja sluha pa ne treba čekati da vam sluh i dalje slabi. Novija istraživanja pokazuju vezu između netretiranog oštećenja sluha i demencije, što znači – kad imate problem sa sluhom, ne smijete čekati.

Često ljudi koji ne čuju dobro prvo pomisle da njihovi sagovornici ne pričaju razgovjetno i da problem nije u njima. "Čujem, a ne razumijem" je bukvalno ono što prvo kažu ljudi koji imaju problem sa sluhom.

Ljudi često miješaju nerazumljiv govor sa oštećenjem sluha, odnosno prije pomisle da su drugi ti koji moraju govoriti jasnije i razgovjetnije, nego da oni sami imaju problem.

Što duže traje oštećenje sluha, to je osjećaj da se ne čuje sve veći, iako samo oštećenje ne mora napredovati, odnosno može godinama ostati isto. Često, nažalost, prođu godine od trenutka kada je osoba shvatila da ne čuje kako treba do trenutka kada se odluči da se ovim problemom pozabavi i odluči na slušni aparat.

A to je dragocjeno izgubljeno vrijeme, jer oštećenje sluha utiče i na ličnost ljudi i na način na koji funkcioniraju u društvu. Stid je nešto što prati oštećenje sluha, srećom sve manje i manje.

Kako je zvuk subjektivna predstava i vrijeme za slušni aparat se određuje za svakog korisnika posebno. Oštećenje sluha je na neki način i podmukao problem, jer se ono svana ne vidi, a aparat će možda drugi vidjeti i onda će svi znati da dotična osoba ne čuje.

Zbog još uvijek jake stigme prema slušnim aparatima, koja je rezultat neiformiranosti, jer je tehnologija napredovala nevjerovatno u posljednjih 10 godina, često korisnike najbliži rod natjera da uzmu slušni aparat.

Međutim, kada vide da su današnji aparati mnogo manjih dimenzija nego nekadašnji, prihvatanje nošenja slušnog aparata ide mnogo lakše. No, činjenica je, ukazuju stručnjaci, kada se neko i odluči za aparat, traži onaj koji je najmanje vidljiv.

 Izbor aparata

Međutim, prva stvar kod izbora aparata je stepen oštećenja sluha. Aparat prije svega mora ispuniti svoju pravu namjenu – mora imati dovoljno snage kako bi pokrio postojeće oštećenje sluha, što nije slučaj sa svim aparatima koji se nose u ušnom kanalu.

Iako je trenutno u svijetu trend nošenja manjih aparata iza uha, koji su zbog malih dimenzija i dizajna zaista skoro neprimjetni, kod nas ljudi i dalje traže i insistiraju na aparatu u kanalu. 

Uz moderne slušne aparate malih dimenzija i sa tankim cjevčicama koje povezuju uho i aparat i naravno uz ogroman boljitak sluha, prihvatanje aparata ide mnogo bolje i brže.

 Čujete li dobro za svoje godine?

Frekvenciju od 8000 Hz može svako čuti.

Frekvenciju od 12.000 Hz trebali biste čuti ako imate manje od 50 godina.

Frekvenciju do 15.000 Hz trebali biste čuti ako imate manje od 40 godina.

Frekvenciju od 16.000 Hz trebali biste čuti ako imate manje od 30 godina.

Frekvenciju od 17.000 Hz trebali biste čuti ako imate manje od 24 godine.

Frekvenciju od 19.000 Hz trebali biste čuti ako imate manje od 20 godina.