Stres je vodeći faktor rizika za nastanak različitih bolesti, uključujući bolesti srca i kardiovaskularnog sistema, dijabetesa i depresije. Hronični stres održava povišeni nivo hormona, a istraživanja su pokazala da se neke osobe naviknu na ovakvo stanje pa nisu ni svjesne da su pod stresom.
Savjet ljekara
Postoje znakovi u našem organizmu koji ukazuju na to da smo pod stresom. Najčešći su simtpomi poput pojačanog znojenja, naglih promjena raspoloženja, poteškoća sa spavanjem. Kada problem postane hroničan, javlja se i stalna napetost, potištenost, nemir, bezvoljnost, konfuzno ponašanje, osjećanje bespomoćnosti...
Da biste u takvom stanju vratili osmijeh na lice, potrebno je dosta energije i volje, ali i stručna pomoć. Za početak, treba prepoznati neobične znake hroničnog stresa. Čim primijetite neke od njih, obavezno potražite savjet ljekara.
Noć je vrijeme kada se tijelo i um odmaraju i kada su snovi pozitivni, ujutru se budite bolje raspoloženi nego prije odlaska u krevet. Ali, kada ste pod stresom, veća je vjerovatnoća da ćete sanjati čudne i nelagodne snove, koji će vas još više iscrpiti.
Nivo šećera
Istraživanja su pokazala da stres povećava želju za slatkišima, a naučnici ovu pojavu objašnjavaju činjenicom da hormoni stresa negativno utječu na nivo šećera u krvi i mogu dovesti do naglih promjena. Kada šećer naglo padne, povećava se želja za slatkišima.
Žene koje su pod hroničnim stresom dvostruko duplo veći rizik da tokom menstruacije osjete jače bolove i grčeve. Stručnjaci smatraju da je za to odgovorna hormonska neravnoteža.
Imate li glavobolju
Kada se glavobolja javi tokom radnih dana, najčešće se to pripisuje umoru i stresu. Ali, tokom slobodnih dana nivo hormona stresa počinje naglo padati i ta promjena osobama koje su pod hroničnim stresom može biti okidač za iznenadnu glavobolju.
Muči vas stomak
Nervoza, napetost i stres mogu isprovocirati bolove u stomaku i leđima, glavobolju, nesanicu. Utvrđeno je da osobe koje su pod hroničnim stresom čak tri puta češće pate od ovih tegoba.
Ispucale usne
Usne, naročito u uglovima, pucaju zbog nedostatka vitamina B, posebno vitamina B6. On je značajan za zdravlje nervnog sistema i za dobijanje energije iz ugljikohidrata, masti i proteina iz hrane.
Škljocanje vilice, krvarenje desni...
Hroničan stres često dovodi do škljocanja vilice i škripanja zubima. Razlog za to je što se tokom stresa više grče mišići lica, ali i zbog nedostatka vitamina B5. Također, istraživanja su pokazala da hronično visok nivo hormona stresa može oslabiti imunitet koji zatim manje efikasno brani desni od bakterija. Osjetljive desni ukazuju na manjak vitamina C koji pomaže u proizvodnji antistresnog hormona interferona.
Manjak magnezija
Smjenjivanje tvrde i tečne stolice nastaje zbog manjka magnezija, značajnog minerala koji se više troši kada smo pod stresom i kada jedemo šećer. Opuštanje mišića i mozga, ali i mišića probavnog sistema nakon stresa, umnogome zavisi od količine magnezija.
