Svi sisari su skloni tome da jedu kaloričniju hranu, objašnjava Dejvid Levitski, profesor humane ekologije i nutricionizma na Kornel univerzitetu. Masnoća je u tom pogledu najsadržajnija dostupna hrana.
Trijezni vjerovatno nećete imati takve porive, ali nakon noći u kojoj ste uživali u "čašici više", gubite naučene kočnice. Drugim riječima, ljudi su programirani da uživaju u masnoj i slatkoj hrani, a tome doprinosi i lučenje dopamina tokom konzumiranja takvih namirnica.
Kombinacija tih faktora čini da se iznova vraćamo kaloričnoj hrani, čak i kad znamo da nam nije potrebna. Još jedno objašnjenje naše želje za mastima dok smo mamurni obuhvata hemikaliju galanin koja utječe na mozak.
Naučnici smatraju da njeno lučenje podstiče povećanje triglicerida koji se nalaze u alkoholu. Trigliceridi, odnosno kalorije "pretvorene" u masne ćelije, tijelo otpušta kada ogladnimo.
Unošenjem veće količine masne hrane i alkohola nivo triglicerida se povećava, a to podstiče proizvodnju galanina. Rezultat je to da alkohol podstiče želju za masnom hranom, a masnoća, kada je unesemo, samo "podgrijava" tu potrebu.
