Među ukrasnim, ljekovitim i začinskim biljkama koje se siju sa povrćem i voćem da ih zaštite jer stvaraju fitonicidne materije koje su smrt za mnoge mikroorganizme, odbijaju štetočine i izazivače bolesti ističe se dragoljub. 

On tjera biljne uši, bijelu mušicu i leptira kupusara i zbog toga bi ga trebalo sijati ispod voćaka napadnutih biljnim ušima i pored kupusnjača.

Od davnina se koristi u narodnoj medicini. Dragoljub je jedan od najjačih prirodnih antibiotika, a djeluje i antifungicidno, antiseptički, antibakterijski, kao diuretik i laksativ.

Istraživanja obavljena posljednjih nekoliko godina pokazala su da svi dijelovi biljke djeluju antibiotski i povećavaju otpornost organizma. U tu svrhu koriste se tinktura i svježe cijeđen sok biljke.

 Ukrasna biljka

Dragoljub je jednogodišnja zeljasta biljka porijeklom iz Južne Amerike - Bolivije, Ekvadora, Kolumbije i Perua, gdje se u narodnoj medicini dugo koristio za liječenje rana.

Tamošnji stanovnici bi ga stavljali na rane i na taj način sprečavali infekcije. U 16. stoljeću donijet je u Evropu. Na našim prostorima se gaji kao ukrasna biljka, omiljeno je narodno cvijeće što se može zaključiti i po imenu. Voli topla i suncem obasjana mjesta.

Listovi su mu gotovo okrugli, na dugim drškama i sa izraženom nervaturom. Cvjetovi su krupni, upadljive žutonarančaste boje, prošarani crvenim prugama. Plod je suh, dijeli se na tri dijela, u svakom ima po jedno sjeme. Cvjeta ljeti.

Od dragoljuba se koriste svjež list i zrelo sjeme. Sadrži sumporni heterozid glikotropeolozid i enzim mirozin pod čijim se djelovanjem, u prisustvu vode, ovaj heterozid razlaže na benzil-izotiocijanid, kiseli kalij-sulfat i glikozu. U dragoljubu ima još smole, pektina, gume, tanina, raznih šećera i mnogo vitamina C.

Dragoljub djeluje slično drugim biljkama koje također imaju sumpornih heterozida, kao što su hren ili rotkva. Sve više se koristi kao vitaminska salata koju zbog obilja vitamina treba jesti svakodnevno ili piti sok (10 do 15 g dnevno) iscijeđen iz svježeg lišća.

Korištenje u narodnoj medicini

U narodnoj medicini dragoljub se koristi za liječenje:

- bolesti respiratornog sistema: astme, bronhitisa, tvrdokorne sluzi, upalnih stanja, kašlja, prehlade, gripe, emfizema pluća;

- bolesti bubrega, mokraćnih kanala, kao što su infekcije i upalna stanja, zastoj mokraće, bolesti kose i tjemena glave;

- bolesti kože, za ispiranje raznih kožnih povreda, kožnih nečistoća, opekotina, osipa;

- bolesti jetre i žuči - slab rad i slabo lučenje;

- bolesti i upale oka;

- za reguliranje menstruacije;

- šećerne bolesti;

- za jačanje polnog nagona u muškaraca;

- neki travari tvrde da liječi i rak.

 Čuvar zdravlja pluća

Kao i sve druge biljke sa sumpornim heterozidima i vitaminom C, i dragoljub ima veliki značaj kao preventivno sredstvo, jer isparljivo sumporno etarsko ulje od dragoljuba uništava mnoge zarazne klice.

Dragoljub sadrži sumporasto ulje koje je vrlo korisno kod proširenih pluća i zagnojenih plućnih žlijezda i izbacivanja šlajma. Uzima se u obliku alkoholne tinkture tri puta dnevno po malu kašičicu, razrijeđeno s malo vode.

Dragoljub tjera mokraću, podstiče životnu snagu. Vrlo je dobar za vanjsku upotrebu - protiv kožne bolesti. Protiv proširenja pluća kod bronhijalne astme pomaže, a posebno kod izbacivanja ispljuvka tinktura od cijele biljke dragoljuba (bez korijena).

Osnovni recept za astmu: Na svakih 100 g 96-postotno jakog alkohola stavi se u bocu jedna kašika usitnjenog lista divljeg dragoljuba, koji treba da stoji 6-8 dana. Nakon toga se ocijedi i uzima, razrijeđen s malo vode, dva do tri puta dnevno po jednu kašičica. U istu svrhu može se koristiti i sjeme: 5 do 10 g sjemena se sitno istuca, doda vode i poslije dva sata se popije sa nekim voćnim sokom.

Svako domaćinstvo bi trebalo da gaji dragoljub, čak i oni koji nemaju baštu, jer se može gajiti na balkonu i u sobi pored prozora (zimi). Iako su svježi listovi i cvjetovi najljekovitiji, list i cvijet dragoljuba sačuvat ćete i za zimu ako ih odmah poslije branja sušite na toplom, sjenovitom mjestu.

Tinktura protiv opadanja kose

Jedan od najboljih poznavalaca ljekovitog bilja sa područja bivše Jugoslavije, akademik Jovan Tucakov, protiv opadanja kose preporučivao je tinkturu od dragoljuba:

- 100 g svježeg lišća dragoljuba;

- 100 g koprive;

- 100 g šimširovog lišća;

- 1/2 l alkohola.

Sve sastojke sitno isjeckajte, prelijte alkoholom, zatvorite i ostavite da stoji 15 dana, ali obavezno promućkajte jednom dnevno. Smjesu potom procijedite kroz gazu. Jednom dnevno tokom tri sedmice tinkturu mekanom četkicom utrljajte na kožu glave i poslije sat kosu isperite mlakom vodom.

 Vitaminska salata ili slatko

Dragoljub se koristi i u prehrani. Dovoljno je uzeti dragoljubovo lišće, malo ga posoliti, dodat limunovog soka i dobro promiješati.

Od sjemenki dragoljuba priprema se i vrlo ukusmo slatko. Recept je jednostavan - nakušiti svježe sjemenke dragoljuba, skuhati agdu od vode i šećera, ubaciti sjeme i pustiti da agda ponovo proključa. Sjemenke izvaditi šupljikavom kašikom, vratiti agdu da opet proključa pa ubaciti sjemenke - postupak ponoviti još dva puta.

Kupke za kožne i ženske bolesti

Kod raznih kožnih bolesti preporučuju se kompletne kupke od dragoljuba, a sjedeće kupke kod ženskih bolesti.

Čaj za kožna i očna oboljenja

Potrebna je čajna kašika lišća na 2 dl vode. Vrućom vodom preliti lišće, poklopiti i nakon pola sata procijediti. Piti 2-3 šoljice u toku dana. Za obloge i ispiranje stavlja se kašičica bilja na 2 dl vode.

Vodeni ekstrakt

Potrebno je 200 g cijele biljke u cvatu i litar vode. Oprati i usitniti bilje i preliti vodom, te poklopiti. Nakon 12 sati dobro pritisnuti bilje u cjedilu i procijediti. Uzimati 1-3 kašike u toku dana, s malo vode ili čaja.