Kada razmišlja o opasnostima debljine po zdravlje, većina ljudi svjesna je važnosti nivoa holesterola i krvnog pritiska kao faktora rizika za srčano-žilne bolesti.
Međutim, postoji još jedan parametar koji svakako treba uvažiti pri procjeni zdravstvenih rizika debljine, a to je indeks tjelesne mase - ITM (engl. Body Mass Index - BMI).
Indeks tjelesne mase jedno je od najčešće korištenih mjerila za određivanje debljine prema medicinskim kriterijima. Pojam debljine često se neprecizno određuje, dok je BMI tačan pokazatelj prekomjerne tjelesne težine ili debljine.
Njime se procjenjuje težinu u odnosu na visinu i može poslužiti kao pokazatelj rizika obolijevanja i smrti zbog prekomjerne težine. BMI koji osobu svrstava u kategoriju pretilih može ukazivati na povećani rizik obolijevanja od teških bolesti kao što su šećerna bolest, srčane bolesti, povišeni krvni pritisak pa čak i prerana smrt.
Debljina nije samo problem težine nego je i zdravstveni problem koji treba pravodobno dijagnosticirati i primjereno liječiti.
Važno je da osobe koje se smatraju "punijima" izračunaju svoj BMI kako bi utvrdile nisu li zapravo već pretile. Naime, poput krvnog pritiska i nivoa holesterola, BMI je važan pokazatelj pri procjeni općeg zdravstvenog stanja jer ugroženu osobu upozorava da poduzme potrebne mjere i tako spriječi buduće zdravstvene probleme.
Izračunaj svoj BMI
Liječnik vam može izračunati BMI pomoću kalkulatora za izračunavanje indeksa tjelesne mase, ali i pomoću jednostavne formule kojom se možete poslužiti i vi pa sami izračunati svoj indeks tjelesne mase na sljedeći način:
* Izmjerite težinu u kilogramima;
* Izmjerite visinu u metrima;
* Izračunajte visinu na kvadrat;
* Podijelite težinu s visinom na kvadrat (kg/m2).
Primjer: Ako je osoba teška 78 kg, a visoka 1.56 m, onda je njezina visina na kvadrat: 1.56 m x 1.56 m = 2.43 m. Težina (78 kg) podijeljena s visinom na kvadrat (2.43 m) daje ITM 32, što je svrstava u kategoriju pretilih (78 : 2.43 = 32.09, tj. BMI = 32).
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), vrijednost ITM 18.5-24.9 označava normalnu tjelesnu težinu, 25-29.9 prekomjernu tjelesnu težinu, a vrijednost iznad 30 označava debljinu.
Općenito, kod prekomjerno teških ili debelih osoba svako povećanje BMI povećava rizik od pojave zdravstvenih problema.
Istraživanja su pokazala da smanjenje tjelesne težine za približno pet procenata smanjuje rizik obolijevanja od šećerne bolesti tipa II za 58 posto, a smanjenje težine za 10 procenata snižava krvni pritisak i nivo holesterola u krvi.
Pod uvjetom da nema nikakvih drugih bolesti, to se zapažanje može ilustrirati sljedećim primjerom: Ženska osoba teška 78 kg i visoka 1.56 m ima BMI 32. Ispitivanja su pokazala da će se u te osobe rizik obolijevanja od šećerne bolesti tipa II smanjiti za 58 posto ako ona smršavi 3.9 kg (što predstavlja gubitak od pet procenata) i tako smanji svoj BMI na 30. Ako smršavi 7.8 kg, (što predstavlja gubitak od 10 posto) i tako smanji svoj BMI na 29, snizit će joj se krvni pritisak i nivo holesterola u krvi te tako smanjiti rizik obolijevanja od srčanih bolesti.
Ako vaš BMI pokazuje debljinu...
Ako je vaš ITM u rasponu tjelesnih težina koje se smatraju debljinom, porazgovarajte s liječnikom o najčešćim zdravstvenim posljedicama debljine i uključite se u program za smanjenje tjelesne težine.
Uobičajene strategije za smanjenje tjelesne težine obuhvaćaju redukcijsku dijetu, program tjelovježbe i promjenu životnih navika. Ako se uz promjenu životnih navika tjelesna težina ne smanji tokom šest mjeseci, liječnik može propisati lijekove protiv debljine.
Lijekovi protiv debljine uz odgovarajuću dijetu i tjelovježbu propisuju se osobama čiji je BMI 30 ili veći, odnosno osobama s BMI 27 ili više ako one imaju jedan ili više faktora rizika udruženih s debljinom (npr. povišen krvni pritisak, dislipidemiju, koronarnu bolest, šećernu bolest tipa II ili zastoj disanja u snu).
Višak sala oko struka
Pored BMI postoji još jedan važan parametar zdravlja jer se u novije vrijeme smatra vrlo bitnim i kako je višak kilograma raspoređen na vašem tijelu. Taj višak raspoređen oko struka puno je opasniji po zdravlje od onih kilograma koji se "nose" na bokovima i bedrima.
Višak kilograma raspoređen oko struka nosi sa sobom i povećan rizik od ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i problema s metabolizmom.
Imate li vi taj višak? Uzmite metar i izmjerite obujam svog struka. Ako ste muškarac i imate obujam struka veći od 100 cm ili ako ste žena i obujam struka je veći od 90 cm - vjerovatnost je da ste u rizičnoj skupini i da biste trebali skinuti prekomjerne kilograme.
Koje su dijete najbolje za vas?
Najveći broj studija preporučuje smanjen unos kalorija, prehranu bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama. Uz to se preporučuje i obrano mlijeko, grahorice, orašasti plodovi, sjemenke, bijelo pureće ili pileće meso, riba i jaja.
Prava je tajna gubitka suvišnih kilograma oko struka u dobro balansiranoj prehrani kod koje se kontrolira unos kalorija te vježbanju minimalno jedan sat dnevno.
Važnost održavanja normalne tjelesne težine
* Debljina povećava rizik obolijevanja od šećerne bolesti, srčanih bolesti, povišenog krvnog pritiska, prerane smrti i mnogih drugih teških bolesti.
* U nekim dijelovima svijeta godišnje umire 500 000 ljudi zbog bolesti prouzrokovanih debljinom, a njihov broj i dalje raste.
* U debelih osoba već umjereno smanjenje tjelesne težine (tj. smanjenje BMI za samo nekoliko jedinica) može smanjiti rizik obolijevanja od bolesti prouzrokovanih debljinom.
