Različiti antibiotici različito djeluju u organizmu pa hrana koju jedemo i pića koja pijemo, mogu pojačati ili smanjiti njihovu učinkovitost. Zato je važno slijediti upute ljekara ili apotekara i uzimati ih kako je rečeno - prije ili poslije jela, a neki se uzimaju na tašte i nakon njih se ne jede neko vrijeme. Kod većine antibiotika određena vrsta hrane je zabranjena zbog ozbiljnih nuspojava - alkohol, kalcij, magnezij i grejp.
Toksični nivo
Neki sastojci grejpa razgrađuju se u jetri jetrenim enzimima kao i antibiotici, stoga konkuriraju istim enzimima u razgradnji kao i antibiotik. U tom slučaju, antibiotik se ne može razgraditi i izlučiti na vrijeme, čime se (preporučenim uzimanjem, a smanjenim razlaganjem) nakuplja količina lijeka u organizmu i do toksičnih nivoa, a to može imati štetne posljedice.
Poznato je da kalcij iz mlijeka, mliječnih proizvoda i hrane koja sadrži kalcij, ali i lijekova koje koristimo u liječenju osteoporoze, smanjuje resorpciju antibiotika u crijevima, to posebno vrijedi za kinolonsku i tetraciklinsku grupu antibiotika. U tom slučaju se ne postiže terapijska doza lijeka u organizmu za borbu protiv bakterijskih uzročnika bolesti. To se može izbjeći uzimanjem lijeka dva sata nakon konzumacije hrane bogate kalcijem. Sličan učinak ima i hrana kiselog okusa, ali i hrana bogata vlaknima.
Uzimanje magnezija u kombinaciji s antibiotikom može smanjiti apsorpciju lijeka i tako ga napraviti manje učinkovitim u borbi s bolešću. Dobro ga je uzeti dva sata prije ili nakon antibiotika, nikako ne u isto vrijeme.
Smetnje disanja
Alkohol ne utječe negativno na sve antibiotike, ali se ne preporučuje u kombinaciji ni sa jednom grupom lijekova pa tako ni s antibioticima. Posebno ne s antibiotikom metronidazolom, gdje može izazvati hipoglikemiju, mučninu, povraćanje, smetnje disanja, ali i druge, psihičke smetnje, zbunjenost, konfuziju.
Treba uzimati hranu bogatu vitaminom K kod pacijenata na terapiji martefarinom, jer antibiotik u crijevima uništava bakterije koje proizvode vitamin K. On je važan u antikoagulantnom liječenju kako se ne bi pojačavao učinak martefarina, a posljedica bila neželjeno krvarenje.
Probiotici
Uz antibiotike bi trebalo uzimati i probiotike kako bi se obnovila crijevna flora, na koju antibiotici negativno djeluju, jer uz loše bakterije, uništavaju i one dobre. Antibiotici zaustavljaju razmnožavanje ili uništavaju bakterije, ali kako one loše, koje uzrokuju bolest, tako i dobre, koje se nalaze u crijevima i koje čine mikrobiotu našeg tijela. Njihovo smanjenje može uzrokovati narušenu ravnotežu crijevne flore i dovesti do proljeva te do rasta drugih uzročnika, kao što su virusi i gljivice.
Kako ih uzimati
Antibiotike treba uzimati s dovoljno tekućine (oko 2 dl), a voda je najbolji izbor. Trebate ih popiti u tačno određeno vrijeme, jer je učinak jedne doze vremenski ograničen i mora postojati kontinuitet koncentracije lijeka u tijelu kako bi on bio učinkovit. Farmakoindustrija u posljednje vrijeme pokušava smanjiti broj uzimanja lijeka u toku dana kako bi se održala učinkovitost liječenja.
Ne na svoju ruku
Prvo i osnovno pravilo kod uzimanja antibiotika je da ga ne uzimate samoinicijativno, tj. zato što ste bolesni i imate ga u kućnoj apoteci ili vam ga je neko dao, a nije ljekar, jer mislite da, ako je nekome pomogao, može i vama. Antibiotici se uzimaju isključivo prema preporuci ljekara koji vas je pregledao i postavio indikaciju za takvo liječenje.
Upozorenja
1. Ne uzimajte duple ili polovične doze propisanog lijeka.
2. Lijek uzimajte onoliko dugo koliko je propisano - 5, 7, 10 dana ili duže ako je potrebno.
3. Ukoliko imate neželjene reakcije na antibiotik, konsultirajte ljekara koji će vas uputiti da li prekinuti terapiju ili je nastaviti.
4. Naročito je važno slijediti upute o davanju antibiotika djeci u obliku sirupa.
Crijevni mikrobi
Antibiotici mijenjaju sastav i raznolikost crijevnih mikroba mjesecima nakon uzimanja, a u nekim slučajevima i godinu. To može otvoriti put opasnim patogenim bakterijama. Promjena u raznolikosti bakterija može poremetiti imunološki sistem i probavu.
