Melanom je jedan od najagresivnijih i na liječenje najrezistentnijih zloćudnih tumora kod ljudi. Nastaje malignom preobrazbom dobroćudnih melanocita, ćelija koje su prisutne u koži, oku i epitelu sluznica i moždanih ovojnica i koje stvaraju melanin.
Smrtni ishodi
Incidenca melanoma raste posljednjih godina više od bilo kojeg drugog raka. Kod nas u BiH, nažalost, nema registra, a, prema podacima Registra za rak susjedne Hrvatske, učestalost melanoma se od 1998. do 2008. povećala za 149 posto kod muškaraca i 130 posto kod žena, dok je stopa smrtnosti od melanoma porasla za 50 posto.
Smatra se da će jedna od 70 osoba dobiti maligni melanom u toku svog života. Iako samo 4,6 posto svih kancera otpada na melanome, oni su odgovorni za 2/3 smrtnih ishoda od svih kancera kože.
Između 6 i 8 procenata melanoma ima nedostatak pigmentacije pri kliničkom makroskopskom pregledu, otežavajući tačnu ranu dijagnozu. Amelanotični melanom je rijedak i teško se dijagnosticira jer postoji odsustvo boje (pigmentacije). Ipak, uvijek postoje promjene u veličini (rast), granicama (nazubljenost) i simetriji.
Prema jednoj kliničkoj studiji, prosječno 13 mjeseci se kasni s postavljanjem dijagnoze melanoma zbog nedostatka pigmentacije kod amelanotičnog melanoma. Stoga su u trenutku dijagnosticiranja već u odmakloj fazi, što, naravno, skraćuje životni vijek pacijenta. Najčešće greške u postavljanju dijagnoze su kod melanoma koji se nalazi ispod nokta i kod bezbojnih melanoma.
Amelanotični melanom se uobičajeno prezentira kao vaskularni ili ulcerirajući čvor, mada može ponekad imati i ''zbunjujuću'' crvenu, ljubičastu ili bijelu boju slično ožiljku.
Oko 60 posto svih zloćudnih madeža potiče od pigmentiranih dobroćudnih madeža. S obzirom na to da prosječan odrasli bijelac ima 15-20 madeža, od najveće važnosti je da kliničar prepozna različite dobroćudne pigmentirane tumore kože i da ima jasnu predstavu o indikacijama za biopsiju (slanje na PH analizu kod patologa - pregled ćelija pod mikroskopom) ili uklanjanje nevusa.