Osteoartritis je stanje u kojim su zglobovi bolni, a u konačnici može dovesti do tolike boli da ne možete ustati ili se kretati. To je jedna od najčešćih mišićno - skeletnih tegoba, a uglavnom pogađa starije stanovništvo.

Trenutno ne postoji poseban program liječenja osteoartritisa, osim terapije protiv bolova ili potpunog zamjenjivanja zgloba. Ovisno o faktorima rizika bolni zglobovi mogu pogoditi bilo koga, iako se osteoartritis javlja najčešće sa znakovima starenja.

Kod žena se javlja najčešće poslije pedesete godine života, a kod muškaraca nešto ranije, poslije 45. Također, jačina i područje boli je različito. Kod žena će se bolovi najčešće razviti u laktu, koljenima i gležnjevima, kod muškaraca u zapešću, kukovima i leđima.

Ali samo zbog toga što je stanje često, ne znači da je neizbježno, da ga ne možete spriječiti ili učiniti nešto kako biste ga kontrolirali.

Postoji nekoliko vrsta zglobova, oni se anatomski razlikuju, ali imaju sličnu funkciju - povezuju jednu kost s drugom te daju čovjeku sposobnost da se savija i kreće.

Uzroci osteoartritisa

Unutar zglobova nalaze se ligamenti i hrskavica. Oni su zaduženi da smanjuju trenje kosti o kost prilikom kretanja zglobova. Osteoartritis se javlja kada tijelo počinje gubiti to tkivo, a mnogo je faktora koji utječu na taj gubitak.

- Starenje: Prvi je faktor starenje. Hrskavica se stanjuje kako starimo. S vremenom može postati raspucala, a pojavljuje se i erozija.

- Ranije ozljede: Faktor koji ubrzava eroziju mogu biti ozljede iz mladosti, ali i kod osoba koje nisu imale nikakvih ozljeda javlja se erozija.

- Upale: Manje ozljede utječu na biohemiju vaših zglobova jer se za vrijeme upala opuštaju hemikalije koje su destruktivne za hrskavicu.

- Gubitak mišićne mase: Kako osobe stare prirodno gube mišićnu masu, ako ne vježbate kako biste je očuvali, umjesto mišića zglobovi će na sebe preuzimati težinu svakodnevnog života, a to vodi do veće štete na njima.

-Pretilost: Što veću težinu zglobovi moraju nositi to će brže propadati. Ovo je posebno tačno s koljenima.

 Šta možete poduzeti

Problem je u tome što hrskavicu koja je izgubljena ne možete vratiti, možete samo na vrijeme reagirati i spriječiti daljnje izlizivanje i smanjiti bol ukoliko ona već postoji.

1. Za početak se vratite na zdravu težinu. Ovo je prva stvar koju morate napraviti da biste očuvali svoje zglobove. Znanstvenici kažu da smanjenje težine samo za 5 kg može već smanjiti bolni artritis za oko 50 posto kod mnogih žena. Gubitak težine također usporava napredovanje artritisa.

2. Varirajte s tjelovježbom. Kombinirajte aerobne vježbe s dizanjem utega, pilatesom, istezanjem i vježbama opuštanja. Nemojte pretjerivati ni u jednom području jer to povećava bol.

Potražite i vježbe koje će ciljano ojačati mišiće oko bolnih zglobova. Manje kretanja znači više ukočenosti u zglobovima, pa ustanite i krećite se.

Dok sjedite za računalom često mijenjajte pozicije, a svako malo ustanite i prošećite oko stola.

3. Prepoznajte svoja ograničenja. Neke aktivnosti su jednostavno prenaporne za vaše zglobove pa se nemojte ustručavati zatražiti pomoć.

4. I od pravilnog izbora hrane ćete imati koristi. Omega-3 masne kiseline koje nalazimo u ribi povoljno utječu na oseoartritis. Vitamin D također vam pomaže da zaštitite svoje zglobove.

5. Držite se uspravno. Pogrbljivanje nije dobro ni za vaše zglobove. Dobro držanje olakšava posao mišićima i zglobovima.

6. Uvijek nosite štitnike kada se bavite aktivnostima visokog rizika. Samo jedan kamenčić na stazi za rolanje i već ste si osigurali bol u koljenima za cijeli život.

Dodatne mjere

Dodatno bolove u zglobovima možete ublažiti nekim prirodnim pripravcima.

- Kupka u gorkoj soli. Ovo je klasični lijek za bilo koje bolove u zglobovima i mišićima. Kupka donosi brzo olakšanje, smanjuje upalu, a dodatno je možete obogatiti eteričnim uljima. Npr. ako stres pogoršava vaše stanje dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja lavande.

- Izađite van i upijajte sunčeve zrake. Ponekad su bolovi u zglobovima povezani s artritisom. Da biste spriječili artritis, gubitak koštane gustoće, probleme u funkcioniranju mišića i još neke bolesti dovoljno je da svakodnevno boravite na otvorenom petnaestak minuta, kažu znanstvenici.

Istraživanja pokazuju kako 20 posto odraslih ima manjak vitamina D, a vrlo nizak nivo tog vitamina u organizmu može rezultirati ozbiljnim bolestima i poremećajima.

Naravno treba izbjegavati doba dana kada je zračenja najjače, ali petnaestominutni boravak pod vedrim nebom u sunčanim danima dovoljan je da tijelo proizvede dovoljno tog vitamina za dnevne potrebe.

 Svakodnevno jedite prave supe

Želatina je prirodni kolagen, protein koji se nalazi u većini tkiva, a najvažniji je protein u vezivnim tkivima, kostima i zglobovima.

Najbolje će djelovati goveđa supa jer ima najviše želatine. Važno je da goveđe kosti i meso iskuhavate dovoljno dugo, najmanje dva sata, a preporučuje se i pet-šest sati kako bi kosti ispustile što više kolagena. Što je supa gelastija, to je bolja za vaše zglobove.

 Bobičasto voće štiti zglobove

Namirnice koje povoljno djeluju kod osteoartritisa su trešnje i višnje zbog antocijana i istraživanja pokazuju da šolja ovog voća na dan smanjuje markere upale. Špinat i zeleni čaj imaju sličan učinak, a dobre su i lanene sjemenke kao izvor omega-3 masnih kiselina.

Soju i brokulu se zbog fitokemikalija koje sadrže također preporučuje uvrstiti u jelovnik. U svrhu postizanja zadovoljavajuće antioksidativne aktivnosti, potrebno je povećati unos voća i povrća.

Antioksidansi, vitamini, minerali, te omega-3 masne kiseline, ukoliko se redovito konzumiraju, u određenom opsegu će zaštititi lokomotorni sistem.

Bioaktivni nutrijenti porijeklom iz bobičastog voća poput borovnica, ribizla, ogrozda, brusnica, goji bobica i trešanja štite kolagen, važnu proteinsku gradivnu komponentu kostiju, mišića, tetiva i zglobova, koja tijelu osigurava čvrstoću, snagu i gipkost.

Nije naodmet napomenuti kako su nedavna istraživanja otkrila da aloe vera snažno stimulira sintezu kolagena pa tkivo postaje snažnije i otpornije.

 Voda, čaj i opet voda

Optimalno odvijanje metaboličkih procesa te očuvanje strukture i funkcije vezivno-elastičnih (ali I ostalih tkiva), zahtijeva redovit i dostatan unos tekućine. Dnevno preporučena količina tekućine iznosi 0,3 decilitra po kilogramu tjelesne mase, što za čovjeka prosječne mase (75 kg) iznos 2100 mL.

Hidracija se, naravno, ne odnosi isključivo na vodu; poželjno je i preporučljivo dio dnevnog unosa osigurati zelenim čajem koji obiluje katehinima – polifenolima sa izrazito snažnim antioksidativnim djelovanjem (protuupalnim, antikarcinogenim, regeneracijskim).